Srednja škola Otočac

 POVIJEST SREDNJE ŠKOLE OTOČAC

Srednja škola Otočac nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u malom gradiću Otočcu s oko 5400 žitelja, koji je središte cijele pokrajine Gacke i sjedište grada. Prvi se put spominje na Baščanskoj ploči (1100. godine), no, povjesničari smatraju da je Otočac mnogo stariji, te da je vjerojatno i knez Borna početkom 9.st. (818.g.) imao jedno od svojih sjedišta u Otočcu, a postoje i tragovi življenja čovjeka iz davnijih vremena – kasno brončano doba u 9. i 8. st. prije Krista - gdje su svoje nastambe imali Ilirsko pleme Japodi.

Prva sačuvana darovnica o Otočcu datira iz 1300. godine kad napuljski kralj Karlo II. daruje zemlju i grad Otočac Dujmu II., knezu krčkom. Knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopanima, dali su utvrditi grad, gradili su crkve i poticali kulturu i pismenost. Carica Marija Terezija učinila je grad 1746. velikim trgovištem. Već 1727.godine osnovala je u Otočcu trivijalnu školu, a 1782. krajišku glavnu školu. 1870.g. dječačka škola pretvorena je u građansku školu. U Otočcu je krajem 19. i početkom 20. st postojala  ženska i muška  Državna realna gimnazija koju su pohađali učenici nakon tada završene četverogodišnje osnovne škole.

Srednjoškolsko obrazovanje novijeg tipa u Otočcu započelo je šk.god. 1946./47. osnivanjem Dvogodišnje trgovačke škole koju je završila jedna generacija učenika. Početkom školske 1948/49. godine u Otočcu se otvara nova četverogodišnja škola  „Ekonomski tehnikum“ koja pod tim nazivom djeluje do  12. mjeseca 1954. godine, kada se dotadašnji naziv zamjenjuje nazivom „Srednja ekonomska škola“. 1965. godine osniva se Srednjoškolski centar koji je nastao spajanjem Ekonomske škole i Škole učenika u privredi. 1966.godine škola započinje s provedbom programa Opće gimnazije, a godinu dana kasnije ustrojava se i Opća srednja škola s metalskim usmjerenjem. 1978.godine Srednjoškolski centar mijenja naziv u Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja, koji ostaje do 05.12.1993.godine, kada je zamijenjen današnjim nazivom „Srednja škola Otočac“.

U spomenutom periodu mijenjali su se programi obrazovanja, povećavao se i smanjivao kako broj učenika, tako i razrednih odjela, a značajno je spomenuti da je šk. god. 1981/82. tadašnji „Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja“ imao 1267 učenika raspoređenih u 42 razredna odjela, što je ujedno bio i najveći broj učenika koji su se obrazovali u našoj školi.

Početkom Domovinskog rata (1991.godine) tadašnji COUO Otočac doživljava velike promjene, kako po pitanju smanjenja broja nastavnog kadra, tako i broja učenika. Od prijašnjih 45 nastavnika ostalo je 29, od kojih je 6 bilo u HV-i uključivši se u obranu suvereniteta i integriteta RH-e, a preostalih 16 koji su uglavnom bili srpske nacionalnosti, napustili su Hrvatsku odlaskom u Srbiju ili neke druge zemlje ili su ostali na tada okupiranom području RH (tzv. SAO Krajina), gdje su se uključili u određene paravojne formacije i borbu protiv hrvatskog naroda i hrvatskih građana kao protivnici osamostaljenja RH-e.

Iste godine školska godina nije započela kako je bilo planirano, već su  se poradi ratnih djelovanja, a obzirom da se škola nalazila na prvoj crti bojišnice, te velike opasnosti od pogibije kako učenika, tako i svih ostalih zaposlenika škole, provodili pregovori s Kriznim štabom Općine Otočac i Ministarstvom prosvjete o izmještanju učenika, nastavnika i svih ostalih zaposlenika škole u grad Senj, koji nije bio obuhvaćen ratnim djelovanjima i razaranju.

Isto je pozitivno riješeno, te je šk.god. 1991/92. započela u gradu Senju, na način da je nastava bila organizirana samo u jednom turnusu s 13  kombiniranih razrednih odjela s listom zajedničkih programa.

Već naredne školske godine, obzirom da su se nakon potpisanog primirja smanjila borbena djelovanja dolazi do povratka učenika i nastavnika u matičnu školu, koja je bila dosta oštećena od ratnih djelovanja i boravka HV-e u njenom prostoru. Uz pomoć grada. Ministarstava, zaposlenika škole i učenika ubrzo su sanirani oštećenja i nedostaci na zgradi škole i unutarnjem prostoru, te se otpočelo s izvođenjem nastavnog procesa.

U narednim godinama, a za vrijeme trajanja Domovinskog rata, bez obzira na potpisana primirja dolazilo je do prekida nastave poradi oglašavanja opće opasnosti i povremenog granatiranja samog grada Otočca i njegovih okolnih naselja, zbog čega se je nastava uz suglasnost Ministarstva prosvjete i športa provodila po skraćenom programu.

U samostalnoj demokratskoj Hrvatskoj državi srednjoškolsko obrazovanje dobiva posebno značenje, što se odražava i na Srednju školu Otočac, koja u funkciji zadovoljavanja potreba za kadrovima u Ličko-senjskoj županiji 1997. godine uvodi nove programe za obrazovanje redovnih učenika za zanimanja šumarski tehničar i administrativni tajnik, a dobivena je i suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za otvaranje programa poljoprivrede i zanimanja ratar, cvjećar i poljoprivredni gospodarstvenik, te na taj način povećava broj učenika koji dolaze iz svih područja županije pa i šire.