preskoči na sadržaj

Srednja škola Otočac

Login
Kalendar
« Lipanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
19. ožujka – DAN LASTAVICA
Autor: Administrator , 20. 3. 2017.

Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antartika. Smatra se da potječu iz Afrike jer tamo živi najviše vrsta. Lastavice su ptice selice i u jesen napuštaju hladne sjeverne krajeve i odlaze u tople dijelove južne polutke Zemlje. Za razliku od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je svakog proljeća iznad Europe cvrkutalo oko petnaest milijuna lastavica, sada je njihov broj opao na šest do osam milijuna, pokazuju podaci talijanskog Nacionalnog instituta za šumsku faunu.


Za vrijeme jesenje seobe lastavice se skupljaju u velika jata. Ta jata se u gradovima često okupljaju na krovovima visokih zgrada, a na put polijeću obično odmah poslije zalaska sunca. One lete neprekidno i po 8000 kilometara. Ovaj put je za njih uvijek rizičan i mnoge uginu od gladi, iscrpljenosti ili stradaju u oluji. Za vrijeme seobe ponekad se odmaraju u šumama, često slete na brod, i uvijek su znak dobrodošlice i nada mornarima da su na dobrom putu. Lastavica je jedan od tradicionalnih motiva za tetoviranje, posebno mornarima, jer je za njih značila da je kopno blizu. U proljeće se lastavice vraćaju pojedinačno i naseljavaju svoja stara gnijezda.

U književnosti se lastavica često javlja kao simbol proljeća. Izreka jedna lasta ne čini proljeće se pojavljuje još u Aristotelovoj Nikomahovoj etici. On kaže: "Kako jedna lasta ili jedan dan ne čini proljeće, tako jedan dan ili kratko vrijeme ne čini sreću ili sretnog čovjeka".

Lastavica kao simbol proljeća je motiv na mnogim umjetničkim djelima poznatih slikara - Eduara Manea, Salvadora Dalija, Huana Miroa, Ohara Kosona, Ando Hirošigea.

Mnoge kulture imaju svoje specifične mitove i legende koje se odnose na lastavice. U mnogim društvima na lastavice se gleda kao na sreću, i vjeruje se da uništavanje njihovog gnijezda donosi nesreću, posebno za stočare.

Vjeruje se da će vrijeme biti lijepo kada lastavice lete visoko, loše kada lete nisko. Ovo vjerovanje ima svoju osnovu i u činjenici - kada je kišno, vlažno vrijeme insekti ostaju bliže zemlji, i njihovi predatori lastavice to isto čine.

Populacija lastavica u Europi smanjena je u posljednjih 20 godina od 40 do 60 posto, upozoravaju podaci najnovijeg istraživanja koje je proveo talijanski Nacionalni institut za šumsku faunu u suradnji sa Udruženjem za zaštitu ptica. Vjeruje se da su promjene u poljoprivredi glavni razlog smanjenju broja lastavica

U Hrvatskoj su česte ptice i ne ubrajamo ih u ugrožene vrste. Ipak, potrebno je stalno pratiti njihovu brojnost i učiniti sve kako bismo ih zaštitili.

D. N.

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
19. ožujka – DAN LASTAVICA
Autor: Administrator , 20. 3. 2017.

Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antartika. Smatra se da potječu iz Afrike jer tamo živi najviše vrsta. Lastavice su ptice selice i u jesen napuštaju hladne sjeverne krajeve i odlaze u tople dijelove južne polutke Zemlje. Za razliku od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je svakog proljeća iznad Europe cvrkutalo oko petnaest milijuna lastavica, sada je njihov broj opao na šest do osam milijuna, pokazuju podaci talijanskog Nacionalnog instituta za šumsku faunu.


Za vrijeme jesenje seobe lastavice se skupljaju u velika jata. Ta jata se u gradovima često okupljaju na krovovima visokih zgrada, a na put polijeću obično odmah poslije zalaska sunca. One lete neprekidno i po 8000 kilometara. Ovaj put je za njih uvijek rizičan i mnoge uginu od gladi, iscrpljenosti ili stradaju u oluji. Za vrijeme seobe ponekad se odmaraju u šumama, često slete na brod, i uvijek su znak dobrodošlice i nada mornarima da su na dobrom putu. Lastavica je jedan od tradicionalnih motiva za tetoviranje, posebno mornarima, jer je za njih značila da je kopno blizu. U proljeće se lastavice vraćaju pojedinačno i naseljavaju svoja stara gnijezda.

U književnosti se lastavica često javlja kao simbol proljeća. Izreka jedna lasta ne čini proljeće se pojavljuje još u Aristotelovoj Nikomahovoj etici. On kaže: "Kako jedna lasta ili jedan dan ne čini proljeće, tako jedan dan ili kratko vrijeme ne čini sreću ili sretnog čovjeka".

Lastavica kao simbol proljeća je motiv na mnogim umjetničkim djelima poznatih slikara - Eduara Manea, Salvadora Dalija, Huana Miroa, Ohara Kosona, Ando Hirošigea.

Mnoge kulture imaju svoje specifične mitove i legende koje se odnose na lastavice. U mnogim društvima na lastavice se gleda kao na sreću, i vjeruje se da uništavanje njihovog gnijezda donosi nesreću, posebno za stočare.

Vjeruje se da će vrijeme biti lijepo kada lastavice lete visoko, loše kada lete nisko. Ovo vjerovanje ima svoju osnovu i u činjenici - kada je kišno, vlažno vrijeme insekti ostaju bliže zemlji, i njihovi predatori lastavice to isto čine.

Populacija lastavica u Europi smanjena je u posljednjih 20 godina od 40 do 60 posto, upozoravaju podaci najnovijeg istraživanja koje je proveo talijanski Nacionalni institut za šumsku faunu u suradnji sa Udruženjem za zaštitu ptica. Vjeruje se da su promjene u poljoprivredi glavni razlog smanjenju broja lastavica

U Hrvatskoj su česte ptice i ne ubrajamo ih u ugrožene vrste. Ipak, potrebno je stalno pratiti njihovu brojnost i učiniti sve kako bismo ih zaštitili.

D. N.

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju