preskoči na sadržaj

Srednja škola Otočac

Login
Kalendar
« Lipanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
STRUČNA EKSKURZIJA U ŠUMARIJU KORENICA
Autor: Administrator , 22. 10. 2016.

Dana 20. listopada učenici 3. i 4. razreda zanimanja šumarski  tehničar posjetili  su šumariju Korenica  u sklopu stručne ekskurzije pod vodstvom  prof. Ive  Abramović,  dipl.ing.šum. i prof. Augustina Jelušića, dipl.ing.šum. Upoznali smo se s upraviteljicom  šumarije te revirnikom i lugarom. Počastili su nas  sokom i kavom, nakon toga smo pošli u obilazak Laudonovog gaja.


Obišli smo nekoliko odsjeka u kojima se nalaze sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) i  bijelog bora (Pinus sylvestris). Upraviteljica, lugar i revirnik su nas upoznali s trenutnim stanjem šume i stanjem u prošlosti. Nakon toga poveli su nas u park šumu „Laudonov gaj“. Ispričali su nam povijest te šume te razloge kako je i zašto nastala.

PARK ŠUMA „LAUDONOV GAJ“

Park šuma „Laudonov gaj“ (33,23 ha) je umjetno podignuta kultura hrasta lužnjaka s ciljem smirivanja eolskih živih pijesaka Krbavskog polja. Pješčare ili pržine kako je narod ovog kraja zvao površine pod pijescima, predstavljale su veliki problem krbavskoj plodnoj i marljivo obrađenoj dolini. Prema starim zapisima vjetar je taj sitni pijesak raznašao po Krbavskoj dolini sve do 15 km udaljene Korenice. U cilju smirivanja živih pijesaka šumarski ured 1. ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja koje je započelo 1745/46. godine, a vršeno je pod vodstvom austrijskog kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona, zapovjednika Bunićke kapetanije.

Sadnice hrasta lužnjaka sađene su po vojničkom ustroju, tj. prikazana je vojska u bojnom djelovanju (glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica) u spomen na Krbavsku bitku koja se vodila na ovom prostoru 9. rujna 1493. god. Sađeno je 10 000 sadnica hrasta lužnjaka po hektaru, u jame dubine 1 m koje su punjene humusom iz obližnjih šuma, a radovi su izvođeni pod strogim nadzorom.

Jača sječa starih hrastova koji su sađeni pod zapovjedništvom Laudona izvršena je 1929. i 1941. god. Od 1946. god. zabranjena je svaka sječa, a Zavod za zaštitu prirode 1965. god. šumski predjel Laudonov gaj proglašava park šumom.

Danas u park šumi „Laudonov gaj“ ima oko 470 starih hrastova posađenih davne 1746. god. Najveći broj stabala visine je  21-24 m i prsnog promjera  91-100 cm. Stabla su loše kvalitete i fiziološki oslabljena.

Nakon obilaska svih planiranih destinacija pozvani smo od strane šumarije na ručak u restoran ,,Mirna dolina“ gdje su nam pripremili pravi lovački grah. Nakon toga uputili smo se prema svojim kućama u pratnji naših profesora. Kući smo se vratili sretno, zadovoljni i s puno novih informacija.

 

Paulina Devčić
Mirnes Bešić
Antonijo Rubčić
Vito Kordić

Foto galerija





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
STRUČNA EKSKURZIJA U ŠUMARIJU KORENICA
Autor: Administrator , 22. 10. 2016.

Dana 20. listopada učenici 3. i 4. razreda zanimanja šumarski  tehničar posjetili  su šumariju Korenica  u sklopu stručne ekskurzije pod vodstvom  prof. Ive  Abramović,  dipl.ing.šum. i prof. Augustina Jelušića, dipl.ing.šum. Upoznali smo se s upraviteljicom  šumarije te revirnikom i lugarom. Počastili su nas  sokom i kavom, nakon toga smo pošli u obilazak Laudonovog gaja.


Obišli smo nekoliko odsjeka u kojima se nalaze sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) i  bijelog bora (Pinus sylvestris). Upraviteljica, lugar i revirnik su nas upoznali s trenutnim stanjem šume i stanjem u prošlosti. Nakon toga poveli su nas u park šumu „Laudonov gaj“. Ispričali su nam povijest te šume te razloge kako je i zašto nastala.

PARK ŠUMA „LAUDONOV GAJ“

Park šuma „Laudonov gaj“ (33,23 ha) je umjetno podignuta kultura hrasta lužnjaka s ciljem smirivanja eolskih živih pijesaka Krbavskog polja. Pješčare ili pržine kako je narod ovog kraja zvao površine pod pijescima, predstavljale su veliki problem krbavskoj plodnoj i marljivo obrađenoj dolini. Prema starim zapisima vjetar je taj sitni pijesak raznašao po Krbavskoj dolini sve do 15 km udaljene Korenice. U cilju smirivanja živih pijesaka šumarski ured 1. ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja koje je započelo 1745/46. godine, a vršeno je pod vodstvom austrijskog kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona, zapovjednika Bunićke kapetanije.

Sadnice hrasta lužnjaka sađene su po vojničkom ustroju, tj. prikazana je vojska u bojnom djelovanju (glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica) u spomen na Krbavsku bitku koja se vodila na ovom prostoru 9. rujna 1493. god. Sađeno je 10 000 sadnica hrasta lužnjaka po hektaru, u jame dubine 1 m koje su punjene humusom iz obližnjih šuma, a radovi su izvođeni pod strogim nadzorom.

Jača sječa starih hrastova koji su sađeni pod zapovjedništvom Laudona izvršena je 1929. i 1941. god. Od 1946. god. zabranjena je svaka sječa, a Zavod za zaštitu prirode 1965. god. šumski predjel Laudonov gaj proglašava park šumom.

Danas u park šumi „Laudonov gaj“ ima oko 470 starih hrastova posađenih davne 1746. god. Najveći broj stabala visine je  21-24 m i prsnog promjera  91-100 cm. Stabla su loše kvalitete i fiziološki oslabljena.

Nakon obilaska svih planiranih destinacija pozvani smo od strane šumarije na ručak u restoran ,,Mirna dolina“ gdje su nam pripremili pravi lovački grah. Nakon toga uputili smo se prema svojim kućama u pratnji naših profesora. Kući smo se vratili sretno, zadovoljni i s puno novih informacija.

 

Paulina Devčić
Mirnes Bešić
Antonijo Rubčić
Vito Kordić

Foto galerija





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju