Srednja škola Otočac

Hrvatski ferijalni i hostelski savez u suradnji s Ministarstvom obrazovanja radi na promicanju i razvoju omladinskog turizma te širenju turističke kulture mladih u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta Kako odrasti odabrana grupa učenika, koju su činili učenici zanimanja ekonomist iz naše škole i gospićki gimnazijalci, boravila je tri dana u Omladinskom hostelu Zadar što je bilo dovoljno za sav pripremljeni program.

Prvog dana učenici, odabrani za ovaj projekt, međusobno su se bolje upoznali, pričali o svojim zanimanjima, što rade u slobodno vrijeme, koji su im najdraži predmeti, najdraži glazbenici, pisci i tome slično. Upoznavanje je trajalo otprilike dva sata, a slobodno vrijeme koje je uslijedilo svatko je na svoj način iskoristio.

Drugi dan je prije svega bio naporan, već nakon doručka počelo je uvodno predavanje o samim hostelima u Hrvatskoj te je rečeno da su hosteli mjesta gdje se okupljaju mladi iz određenih dijelova svijeta koji žele samo smještaj, ugodnu atmosferu, upoznavanje sa svojim vršnjacima, a za to im ne treba nikakav oblik luksuza.

Za ostala predavanja bila je zadužena dr. sc. Ružica Vuk, docentica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koncentracija prilikom održavanja ovih predavanja bila je više nego potrebna jer su učenici razgovarali o situaciji u Hrvatskoj, te o svakoj županiji koja ima svoj oblik pružanja različitih usluga za turiste. Promatrali su razna statistička izvješća, procjenjivali hoće li ta brojka porasti ili padati, analizirali što bi bilo najbolje napraviti u hrvatskom turizmu da statistička izvješća budu što bolja kako bi zainteresirali strane ulagače koji zadnje vrijeme sve više ulažu u razvoj turizma u Hrvatskoj. U raspravu su svakako bili uključeni i učenici, svatko je mogao ubaciti kakvu zamisao prilikom izlaganja.

Mnogo se toga razmatralo, prikazane su slike „prije-poslije“, komentiralo se je li pametno na nekom neiskorištenom prostoru započeti kakav oblik turističke djelatnosti ili ne. Bilo je situacija i da se skrenulo s teme pa se pričalo o izbjegličkoj krizi, lošem stanju u državi, stopi BDP-a, pa su se i ta obilježja razmatrala u smislu utječu li na hrvatski turizam ili ne.

Kasnije, nakon održanih predavanja, prikazane su razne manifestacije koje se održavaju diljem Hrvatske, te su učenici trebali smisliti, potaknuti prikazanim sadržajima, neki novi događaj koji bi se odvijao u našem kraju ili predstaviti već postojeće manifestacije kako bi se kasnije možda netko od učenika dosjetio kako bi taj događaj poboljšao.

Nakon cjelodnevne diskusije uz kraće stanke, organiziran je turistički obilazak grada Zadra, na kojem su učenici doznali neke nove stvari o samom gradu i njegovoj povijesti. Obilazak je bio doista zanimljiv i učenici su pokazali interes. Nakon razgledavanja opet je bilo slobodnog vremena, pa su učenici posjetili Advent u Zadru i iznenadili se velikim brojem ljudi koji se okupljaju svake godine u Zadru za vrijeme blagdana.

Treći dan je poslužio za utvrđivanje prethodno naučenoga gradiva te su učenici u grupama odrađivali dodijeljene im zadatke. Moja je grupa trebala sastaviti plan maturalca za naše vršnjake, u smislu „što bih ponudio u svome kraju tim učenicima“. Svaka grupa je svoj rad prezentirala, a prezentacije su bile zanimljive samim organizatorima projekta i profesorima. S ekonomistima su bile prof. Gordana Žubrinić i prof. Vlatka Gašparović, a s gimnazijalcima iz Gospića prof. Martin Potnar. Nakon prezentacije slijedila je odjava iz hostela, zajednička fotografija i povratak kući.

Projekt mi se svidio jer je jedan od zaključaka da Hrvatska ima mnogobrojne resurse za obavljanje turističkih djelatnosti, samo ih još nitko u potpunosti nije iskoristio. To bi svakako trebalo učiniti jer većina prihoda u hrvatskom proračunu ipak dolazi od turizma. Mislim da je zahvaljujući ovim predavanjima barem netko od odabranih učenika došao na ideju kako poboljšati turističku ponudu u svome kraju.

Želim da ovaj projekt bude održan za učenike u što većem broju hrvatskih škola jer vjerujem da će od toga imati koristi.

Karlo Dasović, 3. ekon.

Drugi osvrt:  Edukacija o održivom razvoju turizma u Zadru

U povodu edukacije i osposobljavanja mladih za prijenos znanja o održivom razvoju turizma u Zadru odabrano je top 10 ekonomista Srednje škole Otočac koji će joj prisustvovati. Pridružile su se i dvije profesorice ekonomskih predmeta prof. Gordana Žubrinić i Vlatka Gašparović.

Dana 11. prosinca 2015. godine krenuli smo u Zadar gdje smo se smjestili u Omladinskom hostelu u Boriku, udaljenome samo 5 km od samoga grada. Hostel nam je pružio najbolje moguće usluge. Od 18.30 do 20 sati trajala je večera, a u 20 sati počelo je uvodno međusobno upoznavanje sudionika na vrlo zanimljiv način. Dobili smo papire i koliko listića smo otkinuli toliko smo informacija morali reći o sebi. To nismo znali, pa su neki sudionici otkinuli previše papira i kasnije nisu više znali što reći o sebi. Nakon toga je bila prezentacija Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza o omladinskom turizmu, koja nas je impresionirala brojem posjetitelja svoga hostela. Od 21 do 23 sata bilo je slobodno upoznavanje sudionika, a preostalo vrijeme bilo je predviđeno za noćenje iako se toga nismo baš pridržavali te smo ga iskoristili za druženje.

Idući dan počeo je predavanjem dr.sc.Ružice Vuk (prof. geografije na Prirodoslovno-matematičom fakultetu u Zagrebu) koja nam je detaljno objasnila sve vezano za turizam. Shvatili smo ulogu turizma, razvoj turističke ponude u svijetu, što je održivi turizam, njegovu važnost za lokalnu zajednicu, kreiranje ponude, obrazovanje i poduzetništvo za održivi turizam i sl. To nam je bila podloga za daljnja predavanja. Od 10 do 11.30 sati trajala je radionica, odnosno dr.sc. Ružica Vuk održala je prezentaciju o turističkoj valorizaciji društveno-geografskih elemenata baštine (kulturno povijesni spomenici, znamenite osobe, povijesni događaji itd.) na kojoj smo i mi iznijeli svoja mišljenja o tome kako ti faktori mogu pridonijeti turizmu. Imali smo i pauzu za kavu i okrjepu.

Nakon pauze imali smo predavanje o baštini kao dijelu turističke ponude, a nakon toga uslijedio je ručak. Od 15 do 17 sati opet nam je dr.sc. Ružica Vuk govorila o vrednovanju baštine zavičaja. Imali smo i slobodno vrijeme koje smo iskoristili za kavu, a nakon toga smo večerali. U 19 sati organizirano smo otišli u centar grada na turističko razgledanje grada uz stručno vodstvo. Tada smo shvatili zašto je Zadar toliko turistički privlačan (brojne crkvice, spomenici, morske orgulje, brojna kulturna bogatstva i sam ugođaj).

Trećega dana slušali smo predavanja „Pravila ponašanja u turizmu“ (odnos prema gostima i stvaranje sadržaja) i „Turistička ponuda i promocija“ (različiti promotivni materijali i vrste promocije), a tim posljednjim predavanjima Ružica Vuk upotpunila je naše znanje o turizmu te smo bili spremni za posljednju radionicu. Izvukli smo papiriće iz kutije, a tko je imao isti broj na papiriću, činio je istu ekipu. Bilo nas je po 6-7 u ekipi te smo dobili teme koje smo morali obraditi. Jedna od tih tema bila je i kako privući turiste (naše vršnjake) upravo u Liku. Kad je ta radionica završila, bilo smo tužni jer smo znali da se približava kraj edukacije. Uslijedio je ručak i povratak.

       Prije povratka sve smo zabilježili s nekoliko fotografija za sjećanje na ovu edukaciju, prelijepo druženje i ugodno gostoprimstvo. Pomalo umorni od “prenatrpanog“  rasporeda uputili smo se prema svojim kućama. Ova edukacija je bila prvenstveno odlično i nezaboravno iskustvo, koje će se, nadam se, ponoviti, jer to nije samo edukacija, već i upoznavanje novih prijatelja koji ostaju za cijeli život.

Pet dana u Lici

Edukacija u Zadru sadržavala je različite radionice u kojima smo morali razmisliti o onome što nam pruža Lika. Podijelili su nas u grupe te smo dobili teme za izradu plakata.

Tema naše grupe je bila kako privući naše vršnjake iz svih dijelova Hrvatske upravo u Liku. U početku smo bili skeptični prema toj temi misleći da Lika nema ništa posebno za ponuditi, međutim kada su počele navirati ideje, nismo znali kako da nam to stane u naš plakat jer smo odlučili provesti naše vršnjake Likom u samo 5 dana.

Počeli smo razmišljati i napravili smo plan. Prvi dan organizirali smo dolazak vršnjaka na malo drugačiji način, vlakom do Perušića, a nakon toga smjestili smo ih u bungalove (drvene kućice na rijeci Gacki).  Taj dan željeli smo da se naši vršnjaci odmore i upoznaju ambijent Gacke, pa smo sve ostalo ostavili za iduće dane.

Drugoga dana organizirali smo odlazak biciklima do Zavižana koji očarava svojom ljepotom. Vrlo je zanimljiv jer se s kontinentalnog dijela može vidjeti more te neki otoci. Tamo se nalazi i meteorološka stanica gdje se može održati i predavanje o biljkama, količini snijega i sl. Može se i poslužiti ručak u prirodi. Kako našim vršnjacima to ne bi bilo dosadno, odlučili smo organizirati i paintball. Povratak je bio predviđen busom, a usput bi se i posjetio najstariji šumarski muzej u RH koji se nalazi u Krasnu.

 Trećega dana vršnjaci odlaze u Sinac koji je poznat po mlinicama na Majerovu vrilu, jednom od izvora Gacke. Tamo bi doznali kako se melje brašno na starinski način te kako su se naše bake i djedovi morali namučiti kako bi na stolu imali poslužen kruh. Bili bi zadivljeni ljepotom izvora Gacke, a nakon toga bi slijedio organiziran kajaking Gackom. Četvrtoga dana vršnjaci odlaze u Kuterevo poznato po utočištu medvjeda gdje dolaze brojni volonteri iz svih dijelova svijeta. Tamo bi čuli iskustva tih volontera te bi sudjelovali na radionici gdje bi ih podučili izradi drvenih instrumenata, tj. tamburice, a kasnije bi im bio poslužen i ručak. On bi bio specifičan za Liku, ovisno o godišnjem dobu. Posljednjega dana vršnjaci bi posjetili Smiljan te obišli Muzej Nikole Tesle, a navečer bi otišli u diskoteku kako bi se malo i na taj način zabavili. Time bi završilo njihovo putovanje nazvano „Pet dana u Lici“.

Ova radionica nam je bila od najvećega značaja na edukaciji jer smo uvidjeli kolike ljepote i prilike nam pruža Lika, samo ih treba iskoristiti. I mi sami, koji smo napravili ovaj plakat i prezentirali ga pred svim sudionicima edukacije, bili smo iznenađeni koliko toga nam pruža Lika. Ove prilike su idealne da se u budućnosti  i iskoriste.

                                                                                                                      Katarina Vukelić, II. ekon.

Hrvatski ferijalni i hostelski savez u suradnji s Ministarstvom obrazovanja radi na promicanju i razvoju omladinskog turizma te širenju turističke kulture mladih u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta Kako odrasti odabrana grupa učenika, koju su činili učenici zanimanja ekonomist iz naše škole i gospićki gimnazijalci, boravila je tri dana u Omladinskom hostelu Zadar što je bilo dovoljno za sav pripremljeni program.

Prvog dana učenici, odabrani za ovaj projekt, međusobno su se bolje upoznali, pričali o svojim zanimanjima, što rade u slobodno vrijeme, koji su im najdraži predmeti, najdraži glazbenici, pisci i tome slično. Upoznavanje je trajalo otprilike dva sata, a slobodno vrijeme koje je uslijedilo svatko je na svoj način iskoristio.

Drugi dan je prije svega bio naporan, već nakon doručka počelo je uvodno predavanje o samim hostelima u Hrvatskoj te je rečeno da su hosteli mjesta gdje se okupljaju mladi iz određenih dijelova svijeta koji žele samo smještaj, ugodnu atmosferu, upoznavanje sa svojim vršnjacima, a za to im ne treba nikakav oblik luksuza.

Za ostala predavanja bila je zadužena dr. sc. Ružica Vuk, docentica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koncentracija prilikom održavanja ovih predavanja bila je više nego potrebna jer su učenici razgovarali o situaciji u Hrvatskoj, te o svakoj županiji koja ima svoj oblik pružanja različitih usluga za turiste. Promatrali su razna statistička izvješća, procjenjivali hoće li ta brojka porasti ili padati, analizirali što bi bilo najbolje napraviti u hrvatskom turizmu da statistička izvješća budu što bolja kako bi zainteresirali strane ulagače koji zadnje vrijeme sve više ulažu u razvoj turizma u Hrvatskoj. U raspravu su svakako bili uključeni i učenici, svatko je mogao ubaciti kakvu zamisao prilikom izlaganja.

Mnogo se toga razmatralo, prikazane su slike „prije-poslije“, komentiralo se je li pametno na nekom neiskorištenom prostoru započeti kakav oblik turističke djelatnosti ili ne. Bilo je situacija i da se skrenulo s teme pa se pričalo o izbjegličkoj krizi, lošem stanju u državi, stopi BDP-a, pa su se i ta obilježja razmatrala u smislu utječu li na hrvatski turizam ili ne.

Kasnije, nakon održanih predavanja, prikazane su razne manifestacije koje se održavaju diljem Hrvatske, te su učenici trebali smisliti, potaknuti prikazanim sadržajima, neki novi događaj koji bi se odvijao u našem kraju ili predstaviti već postojeće manifestacije kako bi se kasnije možda netko od učenika dosjetio kako bi taj događaj poboljšao.

Nakon cjelodnevne diskusije uz kraće stanke, organiziran je turistički obilazak grada Zadra, na kojem su učenici doznali neke nove stvari o samom gradu i njegovoj povijesti. Obilazak je bio doista zanimljiv i učenici su pokazali interes. Nakon razgledavanja opet je bilo slobodnog vremena, pa su učenici posjetili Advent u Zadru i iznenadili se velikim brojem ljudi koji se okupljaju svake godine u Zadru za vrijeme blagdana.

Treći dan je poslužio za utvrđivanje prethodno naučenoga gradiva te su učenici u grupama odrađivali dodijeljene im zadatke. Moja je grupa trebala sastaviti plan maturalca za naše vršnjake, u smislu „što bih ponudio u svome kraju tim učenicima“. Svaka grupa je svoj rad prezentirala, a prezentacije su bile zanimljive samim organizatorima projekta i profesorima. S ekonomistima su bile prof. Gordana Žubrinić i prof. Vlatka Gašparović, a s gimnazijalcima iz Gospića prof. Martin Potnar. Nakon prezentacije slijedila je odjava iz hostela, zajednička fotografija i povratak kući.

Projekt mi se svidio jer je jedan od zaključaka da Hrvatska ima mnogobrojne resurse za obavljanje turističkih djelatnosti, samo ih još nitko u potpunosti nije iskoristio. To bi svakako trebalo učiniti jer većina prihoda u hrvatskom proračunu ipak dolazi od turizma. Mislim da je zahvaljujući ovim predavanjima barem netko od odabranih učenika došao na ideju kako poboljšati turističku ponudu u svome kraju.

Želim da ovaj projekt bude održan za učenike u što većem broju hrvatskih škola jer vjerujem da će od toga imati koristi.

Karlo Dasović, 3. ekon.

Drugi osvrt:  Edukacija o održivom razvoju turizma u Zadru

U povodu edukacije i osposobljavanja mladih za prijenos znanja o održivom razvoju turizma u Zadru odabrano je top 10 ekonomista Srednje škole Otočac koji će joj prisustvovati. Pridružile su se i dvije profesorice ekonomskih predmeta prof. Gordana Žubrinić i Vlatka Gašparović.

Dana 11. prosinca 2015. godine krenuli smo u Zadar gdje smo se smjestili u Omladinskom hostelu u Boriku, udaljenome samo 5 km od samoga grada. Hostel nam je pružio najbolje moguće usluge. Od 18.30 do 20 sati trajala je večera, a u 20 sati počelo je uvodno međusobno upoznavanje sudionika na vrlo zanimljiv način. Dobili smo papire i koliko listića smo otkinuli toliko smo informacija morali reći o sebi. To nismo znali, pa su neki sudionici otkinuli previše papira i kasnije nisu više znali što reći o sebi. Nakon toga je bila prezentacija Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza o omladinskom turizmu, koja nas je impresionirala brojem posjetitelja svoga hostela. Od 21 do 23 sata bilo je slobodno upoznavanje sudionika, a preostalo vrijeme bilo je predviđeno za noćenje iako se toga nismo baš pridržavali te smo ga iskoristili za druženje.

Idući dan počeo je predavanjem dr.sc.Ružice Vuk (prof. geografije na Prirodoslovno-matematičom fakultetu u Zagrebu) koja nam je detaljno objasnila sve vezano za turizam. Shvatili smo ulogu turizma, razvoj turističke ponude u svijetu, što je održivi turizam, njegovu važnost za lokalnu zajednicu, kreiranje ponude, obrazovanje i poduzetništvo za održivi turizam i sl. To nam je bila podloga za daljnja predavanja. Od 10 do 11.30 sati trajala je radionica, odnosno dr.sc. Ružica Vuk održala je prezentaciju o turističkoj valorizaciji društveno-geografskih elemenata baštine (kulturno povijesni spomenici, znamenite osobe, povijesni događaji itd.) na kojoj smo i mi iznijeli svoja mišljenja o tome kako ti faktori mogu pridonijeti turizmu. Imali smo i pauzu za kavu i okrjepu.

Nakon pauze imali smo predavanje o baštini kao dijelu turističke ponude, a nakon toga uslijedio je ručak. Od 15 do 17 sati opet nam je dr.sc. Ružica Vuk govorila o vrednovanju baštine zavičaja. Imali smo i slobodno vrijeme koje smo iskoristili za kavu, a nakon toga smo večerali. U 19 sati organizirano smo otišli u centar grada na turističko razgledanje grada uz stručno vodstvo. Tada smo shvatili zašto je Zadar toliko turistički privlačan (brojne crkvice, spomenici, morske orgulje, brojna kulturna bogatstva i sam ugođaj).

Trećega dana slušali smo predavanja „Pravila ponašanja u turizmu“ (odnos prema gostima i stvaranje sadržaja) i „Turistička ponuda i promocija“ (različiti promotivni materijali i vrste promocije), a tim posljednjim predavanjima Ružica Vuk upotpunila je naše znanje o turizmu te smo bili spremni za posljednju radionicu. Izvukli smo papiriće iz kutije, a tko je imao isti broj na papiriću, činio je istu ekipu. Bilo nas je po 6-7 u ekipi te smo dobili teme koje smo morali obraditi. Jedna od tih tema bila je i kako privući turiste (naše vršnjake) upravo u Liku. Kad je ta radionica završila, bilo smo tužni jer smo znali da se približava kraj edukacije. Uslijedio je ručak i povratak.

       Prije povratka sve smo zabilježili s nekoliko fotografija za sjećanje na ovu edukaciju, prelijepo druženje i ugodno gostoprimstvo. Pomalo umorni od “prenatrpanog“  rasporeda uputili smo se prema svojim kućama. Ova edukacija je bila prvenstveno odlično i nezaboravno iskustvo, koje će se, nadam se, ponoviti, jer to nije samo edukacija, već i upoznavanje novih prijatelja koji ostaju za cijeli život.

Pet dana u Lici

Edukacija u Zadru sadržavala je različite radionice u kojima smo morali razmisliti o onome što nam pruža Lika. Podijelili su nas u grupe te smo dobili teme za izradu plakata.

Tema naše grupe je bila kako privući naše vršnjake iz svih dijelova Hrvatske upravo u Liku. U početku smo bili skeptični prema toj temi misleći da Lika nema ništa posebno za ponuditi, međutim kada su počele navirati ideje, nismo znali kako da nam to stane u naš plakat jer smo odlučili provesti naše vršnjake Likom u samo 5 dana.

Počeli smo razmišljati i napravili smo plan. Prvi dan organizirali smo dolazak vršnjaka na malo drugačiji način, vlakom do Perušića, a nakon toga smjestili smo ih u bungalove (drvene kućice na rijeci Gacki).  Taj dan željeli smo da se naši vršnjaci odmore i upoznaju ambijent Gacke, pa smo sve ostalo ostavili za iduće dane.

Drugoga dana organizirali smo odlazak biciklima do Zavižana koji očarava svojom ljepotom. Vrlo je zanimljiv jer se s kontinentalnog dijela može vidjeti more te neki otoci. Tamo se nalazi i meteorološka stanica gdje se može održati i predavanje o biljkama, količini snijega i sl. Može se i poslužiti ručak u prirodi. Kako našim vršnjacima to ne bi bilo dosadno, odlučili smo organizirati i paintball. Povratak je bio predviđen busom, a usput bi se i posjetio najstariji šumarski muzej u RH koji se nalazi u Krasnu.

 Trećega dana vršnjaci odlaze u Sinac koji je poznat po mlinicama na Majerovu vrilu, jednom od izvora Gacke. Tamo bi doznali kako se melje brašno na starinski način te kako su se naše bake i djedovi morali namučiti kako bi na stolu imali poslužen kruh. Bili bi zadivljeni ljepotom izvora Gacke, a nakon toga bi slijedio organiziran kajaking Gackom. Četvrtoga dana vršnjaci odlaze u Kuterevo poznato po utočištu medvjeda gdje dolaze brojni volonteri iz svih dijelova svijeta. Tamo bi čuli iskustva tih volontera te bi sudjelovali na radionici gdje bi ih podučili izradi drvenih instrumenata, tj. tamburice, a kasnije bi im bio poslužen i ručak. On bi bio specifičan za Liku, ovisno o godišnjem dobu. Posljednjega dana vršnjaci bi posjetili Smiljan te obišli Muzej Nikole Tesle, a navečer bi otišli u diskoteku kako bi se malo i na taj način zabavili. Time bi završilo njihovo putovanje nazvano „Pet dana u Lici“.

Ova radionica nam je bila od najvećega značaja na edukaciji jer smo uvidjeli kolike ljepote i prilike nam pruža Lika, samo ih treba iskoristiti. I mi sami, koji smo napravili ovaj plakat i prezentirali ga pred svim sudionicima edukacije, bili smo iznenađeni koliko toga nam pruža Lika. Ove prilike su idealne da se u budućnosti  i iskoriste.

                                                                                                                      Katarina Vukelić, II. ekon.