Srednja škola Otočac

Program koji su pripremili sudionici projekta Pro-Po-Li održan je u dvorani Vatrogasnog doma u Otočcu, a sadržavao je dva dijela: prezentaciju programa Pro-Po-Li i predavanje poduzetnika Matea Ivanca iz udruge Mladi poduzetnik o poduzetničkoj karijeri.

Prezentaciju su pratili učenici iz nekoliko razreda zanimanja ekonomist i poslovni tajnik te iz opće gimnazije koji su iskazali zanimanje za ponuđene teme, a nazočili su joj i profesori ekonomske grupe predmeta, ravnatelj škole prof. Ivan Vidmar te menadžerica projekta Dragica Rogić (Udruga Gačanka Otočac).

Podsjetimo, projekt Pro–Po–Li (PROmocija Poduzetništva i Obrta među srednjoškolcima u Ličko-senjskoj županiji) provodi se u 5 srednjih škola Ličko-senjske županije, a jedna od njih je i Srednja škola Otočac. Nositelj projekta je GTF-Incijativa za održivi rast, a partner Udruga Gačanka Otočac. Projekt traje 8 mjeseci ( 20. srpnja 2015. – 19. ožujka 2016.) i vrijedan je 300 tisuća kuna, a sufinancira ga Europska unija bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. 

Cilj projekta je promovirati poduzetništvo i obrtništvo kao oblik (samo)zapošljavanja među mladima, počevši od srednjoškolaca. Ambasadori poduzetništva u otočkoj srednjoj školi vrlo su ozbiljno shvatili taj zadatak, pa su Katarina Furlan i David Brajković iz 2. ek. te Karmen Žafran, Ksenija Jurković i Ana Višekruna iz 3.ek. pripremili power point prezentaciju s najzanimljivijim dijelovima 4-dnevnog seminara u Novalji. Njihova je ideja bila i da poduzetnik Mateo Ivanec ponovi predstavljanje svoje poduzetničke karijere pred otočkim srednjoškolcima. Mentorica učenika je prof. Maja Pezelj-Mandarić.

Važno je raditi ono što doista želite raditi, rekao je Ivanac. Rad i trud u realizaciji želja i ideja rezultura uspjehom, a pritom je najbitnija upornost. Neuspjeh ne smije obeshrabriti jer je i neuspjeh sastavni dio uspjeha. Ivanac je naveo primjer prijatelja poduzetnika kojemu je najprije čak 5 biznisa propalo dok šesti nije zaživio i sada mu je godišnja zarada 5 milijuna eura.

Govoreći o barijerama koje se javljaju pri pokretanju poduzetništva i realizaciji karijernog puta, Ivanec je naglasio da je među svim poteškoćama daleko na 1. mjestu – stanje uma! Ako prihvatimo činjenicu da je financija malo, a administracije puno, te se obeshrabrimo, treba mijenjati stanje uma. Važno je razmišljati pozitivno i koncentrirati se na bitno. Na primjer, Big brother to svakako nije,  potpuno je nebitan u životu i samo stvara lošu energiju.

Pogrešno je razmišljati kako ćemo odraditi tek onoliko koliko smo plaćeni. Radili za 1 kunu ili 100 kuna, treba raditi sa svom željom, snagom i optimizmom, a svaki će poslodavac nastojati zadržati i nagraditi takvog radnika, savjetovao je Ivanac. Naveo je ilustrativan primjer zaposlenica koje su radile na jednom njegovom projektu te su trebale dijeliti reklamne listiće. Njih 20 bi nešto listića podijelilo u predviđenom vremenu, a preostalo bi bacile. Tri su se trudile cijelo vrijeme podijeliti baš sve listiće. Danas su te tri na rukovodećim mjestima u raznim firmama, a onih 20 je zaposleno u skladištu na slaganju kutija.

Udruga Mladi poduzetnik zapravo je platforma za umrežavanje mladih ljudi koji žele biti poduzetnici ili to već jesu, a u udruzi mogu dobiti besplatne informacije kako na najbolji način pokrenuti poslovanje ili kako pokrenuti svoj projekt za EU fondove.

Govoreći o istraživanjima provedenima među mladim poduzetnicima, istaknuo je razne zanimljivosti. U Zagrebu su mladi otvoreni, širokih vidika, obrazovanje im je irelevantno jer raspolažu informacijama. Slično je i u Rijeci dok, primjerice, mladi u Zadru, još i više u Vukovaru, puno zatvorenijoj sredini, na prvo mjesto stavljaju obrazovanje i nemaju informacije. Na taj niz kao zatvorena sredina može se nadovezati i Otočac. No, ovdje ima toliko otvorenih prilika za poduzetništvo, samo ih treba promisliti, odvažiti se i uprijeti. Najteže je što treba krenuti sam i dokazati da to nije nemoguće, a onda će se i drugi pridružiti.

Ako je u velikim sredinama poput Zagreba stanje uma posve otvoreno poduzetništvu, pa je lakše započeti projekt i ostvariti partnerstva, s druge strane konkurencija je 50 puta veća i puno veći animozitet nego u manjim, zatvorenijim sredinama gdje nema konkurencije.

- Teško je razumijeti zašto ljudi žele blokirati i onemogućiti uspješne projekte. Znam i za takva katastrofalna stanja uma kod nekih koji na sve načine nastoje spriječiti nečiji poslovni uspjeh. Zato ako možete pomoći, pomozite, a ako ne možete, nemojte ni odmagati, poručio je Ivanac.

Vrlo je indikativan za našu sredinu bio izostanak prave rasprave na kraju predavanja. To nije pokazatelj nezanimljivosti predavanja ili nezainteresiranosti mlade publike, već odraz prevladavajućeg mentaliteta opreza, neisticanja, straha i kompleksa manje vrijednosti. Na Ivančevo pitanje tko želi biti poduzetnik, podigli su ruke samo sudionici projekta Pro-Po-Li. Na pitanje tko želi biti ekonomist, nitko nije podigao ruku. Na pitanje tko želi biti pravnik, u zraku je bila jedna ruka. Isto i na pitanje o liječniku. Na pitanje tko zna čime se želi baviti u životu, tek je 7 ili 8 učenika odgovorilo da zna. 

Foto galerija

Program koji su pripremili sudionici projekta Pro-Po-Li održan je u dvorani Vatrogasnog doma u Otočcu, a sadržavao je dva dijela: prezentaciju programa Pro-Po-Li i predavanje poduzetnika Matea Ivanca iz udruge Mladi poduzetnik o poduzetničkoj karijeri.

Prezentaciju su pratili učenici iz nekoliko razreda zanimanja ekonomist i poslovni tajnik te iz opće gimnazije koji su iskazali zanimanje za ponuđene teme, a nazočili su joj i profesori ekonomske grupe predmeta, ravnatelj škole prof. Ivan Vidmar te menadžerica projekta Dragica Rogić (Udruga Gačanka Otočac).

Podsjetimo, projekt Pro–Po–Li (PROmocija Poduzetništva i Obrta među srednjoškolcima u Ličko-senjskoj županiji) provodi se u 5 srednjih škola Ličko-senjske županije, a jedna od njih je i Srednja škola Otočac. Nositelj projekta je GTF-Incijativa za održivi rast, a partner Udruga Gačanka Otočac. Projekt traje 8 mjeseci ( 20. srpnja 2015. – 19. ožujka 2016.) i vrijedan je 300 tisuća kuna, a sufinancira ga Europska unija bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. 

Cilj projekta je promovirati poduzetništvo i obrtništvo kao oblik (samo)zapošljavanja među mladima, počevši od srednjoškolaca. Ambasadori poduzetništva u otočkoj srednjoj školi vrlo su ozbiljno shvatili taj zadatak, pa su Katarina Furlan i David Brajković iz 2. ek. te Karmen Žafran, Ksenija Jurković i Ana Višekruna iz 3.ek. pripremili power point prezentaciju s najzanimljivijim dijelovima 4-dnevnog seminara u Novalji. Njihova je ideja bila i da poduzetnik Mateo Ivanec ponovi predstavljanje svoje poduzetničke karijere pred otočkim srednjoškolcima. Mentorica učenika je prof. Maja Pezelj-Mandarić.

Važno je raditi ono što doista želite raditi, rekao je Ivanac. Rad i trud u realizaciji želja i ideja rezultura uspjehom, a pritom je najbitnija upornost. Neuspjeh ne smije obeshrabriti jer je i neuspjeh sastavni dio uspjeha. Ivanac je naveo primjer prijatelja poduzetnika kojemu je najprije čak 5 biznisa propalo dok šesti nije zaživio i sada mu je godišnja zarada 5 milijuna eura.

Govoreći o barijerama koje se javljaju pri pokretanju poduzetništva i realizaciji karijernog puta, Ivanec je naglasio da je među svim poteškoćama daleko na 1. mjestu – stanje uma! Ako prihvatimo činjenicu da je financija malo, a administracije puno, te se obeshrabrimo, treba mijenjati stanje uma. Važno je razmišljati pozitivno i koncentrirati se na bitno. Na primjer, Big brother to svakako nije,  potpuno je nebitan u životu i samo stvara lošu energiju.

Pogrešno je razmišljati kako ćemo odraditi tek onoliko koliko smo plaćeni. Radili za 1 kunu ili 100 kuna, treba raditi sa svom željom, snagom i optimizmom, a svaki će poslodavac nastojati zadržati i nagraditi takvog radnika, savjetovao je Ivanac. Naveo je ilustrativan primjer zaposlenica koje su radile na jednom njegovom projektu te su trebale dijeliti reklamne listiće. Njih 20 bi nešto listića podijelilo u predviđenom vremenu, a preostalo bi bacile. Tri su se trudile cijelo vrijeme podijeliti baš sve listiće. Danas su te tri na rukovodećim mjestima u raznim firmama, a onih 20 je zaposleno u skladištu na slaganju kutija.

Udruga Mladi poduzetnik zapravo je platforma za umrežavanje mladih ljudi koji žele biti poduzetnici ili to već jesu, a u udruzi mogu dobiti besplatne informacije kako na najbolji način pokrenuti poslovanje ili kako pokrenuti svoj projekt za EU fondove.

Govoreći o istraživanjima provedenima među mladim poduzetnicima, istaknuo je razne zanimljivosti. U Zagrebu su mladi otvoreni, širokih vidika, obrazovanje im je irelevantno jer raspolažu informacijama. Slično je i u Rijeci dok, primjerice, mladi u Zadru, još i više u Vukovaru, puno zatvorenijoj sredini, na prvo mjesto stavljaju obrazovanje i nemaju informacije. Na taj niz kao zatvorena sredina može se nadovezati i Otočac. No, ovdje ima toliko otvorenih prilika za poduzetništvo, samo ih treba promisliti, odvažiti se i uprijeti. Najteže je što treba krenuti sam i dokazati da to nije nemoguće, a onda će se i drugi pridružiti.

Ako je u velikim sredinama poput Zagreba stanje uma posve otvoreno poduzetništvu, pa je lakše započeti projekt i ostvariti partnerstva, s druge strane konkurencija je 50 puta veća i puno veći animozitet nego u manjim, zatvorenijim sredinama gdje nema konkurencije.

- Teško je razumijeti zašto ljudi žele blokirati i onemogućiti uspješne projekte. Znam i za takva katastrofalna stanja uma kod nekih koji na sve načine nastoje spriječiti nečiji poslovni uspjeh. Zato ako možete pomoći, pomozite, a ako ne možete, nemojte ni odmagati, poručio je Ivanac.

Vrlo je indikativan za našu sredinu bio izostanak prave rasprave na kraju predavanja. To nije pokazatelj nezanimljivosti predavanja ili nezainteresiranosti mlade publike, već odraz prevladavajućeg mentaliteta opreza, neisticanja, straha i kompleksa manje vrijednosti. Na Ivančevo pitanje tko želi biti poduzetnik, podigli su ruke samo sudionici projekta Pro-Po-Li. Na pitanje tko želi biti ekonomist, nitko nije podigao ruku. Na pitanje tko želi biti pravnik, u zraku je bila jedna ruka. Isto i na pitanje o liječniku. Na pitanje tko zna čime se želi baviti u životu, tek je 7 ili 8 učenika odgovorilo da zna. 

Foto galerija