Srednja škola Otočac

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama.

 Koncept svjetskog dana šuma potječe iz 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu  podržala ovu ideju vjerujući kako takva manifestacija može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma.

Šumarska struka u Hrvatskoj ove godine slavi veliku obljetnicu, 250 godina organiziranog gospodarenja šumama. Iako prvi pisani dokumenti u kojima se regulira odnos čovjeka  prema šumi na našem prostoru potječu iz 12. stoljeća, osnutak prvih šumarija 1765. godine, smatra se službenim početkom organiziranog šumarstva u Hrvatskoj. Prve šumarije osnovane su u mjestima Krasnu, Baškim Oštarijama i na Petrovoj gori. Razvoj šumarske struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti pa se tako šumarstvo u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898.godine. Obrazovani šumarski kadar bio je temelj nastanka organiziranoga šumarstva.

Rezultat toga su najočuvanije šume Europe, bogata biološka raznolikost, veliki broj zaštićenih prirodnih objekata, vrhunska sirovina za pilansku industriju te zdrav i stabilan ekosustav. S biološke strane gledano, šumski ekosustavi predstavljaju brojna staništa za različite vrste životinja i biljaka te time doprinose biološkoj raznolikosti. 

Često se kaže da su šume "čuvari prirode". Njihove općekorisne funkcije odražavaju se u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na klimu, vodni režim i hidroenergetski sustav te utjecaju na plodnost zemljišta. Šuma ima iznimnu vrijednost i za čovjeka: izvor je hrane i sirovine za velik dio stanovništva, štiti i unaprjeđuje našu okolinu, utječe na ljepotu krajolika, stvara povoljne uvjete za liječenje, odmor i rekreaciju te osigurava povoljne uvjete za razvitak turizma.

Učenici zanimanja šumarski tehničar dana 23. ožujka 2015. godine pripremili su prigodan program i obilježili Dan šuma i obljetnicu 250. godina organiziranog šumarstva u RH nizom aktivnosti. U holu škole učenici 2. razreda šumarstva Ante Dujmović i Ivan Matanić izveli su recitacije Tadijanovićevih pjesama “Pozdrav šumi” i “Djevojčica i ja”, a pripremila ih je njihova profesorica Snježana Orešković.

Nakon toga objavljeni su rezultati natječaja „Proljeće u šumi“ te uručene nagrade. Povjerenstvo, u sastavu prof. likovne umjetnosti Snježana Jovanić, prof. Goran Sekula, amaterski fotograf i ing. šum Iva Abramović, odabralo je tri najbolje fotografije. Treće mjesto osvojila je Doris Orešković (4. šum.) sa fotografijom plućnjaka, drugo mjesto zauzeo je Hrvoje Nekić (4. šum.) sa fotografijom skupine šafrana, a na prvom mjestu je fotografija šafrana  Nikoline Matasić (3. šum.). Hvala svim učenicima koji su se odazvali na natječaj i poslali fotografije s motivima proljeća u šumi.

Učenici koji su prisustovali programu imali su priliku razgledati tematske plakate i štandove, upoznati se sa dendrološkom zbirkom češera najpoznatijih vrsta drveća, naučiti nešto o ljekovitom bilju uz degustaciju sokova i čajeva, te pročitati ponešto o povijesti šumarstva u RH. Zanimljiva je bila i demonstracija rada sa starim alatima koji su se koristili u iskorištavanju šuma kao i prezentacija o modernim strojevima koji se koriste danas.

Aktiv šumarstva

Foto galerija

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama.

 Koncept svjetskog dana šuma potječe iz 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu  podržala ovu ideju vjerujući kako takva manifestacija može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma.

Šumarska struka u Hrvatskoj ove godine slavi veliku obljetnicu, 250 godina organiziranog gospodarenja šumama. Iako prvi pisani dokumenti u kojima se regulira odnos čovjeka  prema šumi na našem prostoru potječu iz 12. stoljeća, osnutak prvih šumarija 1765. godine, smatra se službenim početkom organiziranog šumarstva u Hrvatskoj. Prve šumarije osnovane su u mjestima Krasnu, Baškim Oštarijama i na Petrovoj gori. Razvoj šumarske struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti pa se tako šumarstvo u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898.godine. Obrazovani šumarski kadar bio je temelj nastanka organiziranoga šumarstva.

Rezultat toga su najočuvanije šume Europe, bogata biološka raznolikost, veliki broj zaštićenih prirodnih objekata, vrhunska sirovina za pilansku industriju te zdrav i stabilan ekosustav. S biološke strane gledano, šumski ekosustavi predstavljaju brojna staništa za različite vrste životinja i biljaka te time doprinose biološkoj raznolikosti. 

Često se kaže da su šume "čuvari prirode". Njihove općekorisne funkcije odražavaju se u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere, zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na klimu, vodni režim i hidroenergetski sustav te utjecaju na plodnost zemljišta. Šuma ima iznimnu vrijednost i za čovjeka: izvor je hrane i sirovine za velik dio stanovništva, štiti i unaprjeđuje našu okolinu, utječe na ljepotu krajolika, stvara povoljne uvjete za liječenje, odmor i rekreaciju te osigurava povoljne uvjete za razvitak turizma.

Učenici zanimanja šumarski tehničar dana 23. ožujka 2015. godine pripremili su prigodan program i obilježili Dan šuma i obljetnicu 250. godina organiziranog šumarstva u RH nizom aktivnosti. U holu škole učenici 2. razreda šumarstva Ante Dujmović i Ivan Matanić izveli su recitacije Tadijanovićevih pjesama “Pozdrav šumi” i “Djevojčica i ja”, a pripremila ih je njihova profesorica Snježana Orešković.

Nakon toga objavljeni su rezultati natječaja „Proljeće u šumi“ te uručene nagrade. Povjerenstvo, u sastavu prof. likovne umjetnosti Snježana Jovanić, prof. Goran Sekula, amaterski fotograf i ing. šum Iva Abramović, odabralo je tri najbolje fotografije. Treće mjesto osvojila je Doris Orešković (4. šum.) sa fotografijom plućnjaka, drugo mjesto zauzeo je Hrvoje Nekić (4. šum.) sa fotografijom skupine šafrana, a na prvom mjestu je fotografija šafrana  Nikoline Matasić (3. šum.). Hvala svim učenicima koji su se odazvali na natječaj i poslali fotografije s motivima proljeća u šumi.

Učenici koji su prisustovali programu imali su priliku razgledati tematske plakate i štandove, upoznati se sa dendrološkom zbirkom češera najpoznatijih vrsta drveća, naučiti nešto o ljekovitom bilju uz degustaciju sokova i čajeva, te pročitati ponešto o povijesti šumarstva u RH. Zanimljiva je bila i demonstracija rada sa starim alatima koji su se koristili u iskorištavanju šuma kao i prezentacija o modernim strojevima koji se koriste danas.

Aktiv šumarstva

Foto galerija