Srednja škola Otočac

Prvo stajalište bio nam je Francikovac, ispod prijevoja Vratnik na području Senjske drage, gdje smo posjetili Šumariju Senj. Dobrodošlicu su nam poželjeli njezin upravitelj Željko Landić i revirnik Marko Krmpotić. Upoznali su nas s najvažnijim podatcima senjske šumarije, ali i govorili o nestanku šuma i velikim bujicama koje su rezultat nepovoljnih klimatskih utjecaja. Naime, bujice su stvarale velike probleme Senjanima, a rješenje problema šumari su postigli gradnjom suhozida, konturnih zidova i poprečnih pregrada koje su smanjivale bujicu i sprječavale eroziju tla. Nadalje, revirnik je govorio o pošumljavanju Senjske drage sadnicama iz rasadnika koji se također nalazio na ovom području. Riječ je o kulturama crnog bora koje smo vidjeli i obišli na terenu.
Nakon odlaska iz Senja zaputili smo se prema trajektnom pristaništu Stinica, odakle smo trajektom zaplovili prema otoku Rabu. 
Prvo odredište bio je Sorinj, gdje nas je dočekao upravitelj Šumarije Rab, Boris Belamarić. Govorio nam je o rapskoj povijesti i gospodarenjem šumama na otoku. U Sorinju se nalazi kultura primorskog bora koja, kako kaže upravitelj, nema neku gospodarsku važnost. Važnost je prvenstveno turistička jer je otok Rab poznat po turizmu. Pošumljavanje na ovom dijelu vrlo je zahtjevno zbog geomorfoloških prilika staništa. Tlo je kamenito pa je prije sadnje vrlo važna priprema tla koja uključuje podrivanje koje se odvija uz pomoć mehanizacije. Važno je odrediti i broj sadnica i prostorni raspored kako bi se što više stabala razvilo. 
Sljedeće odredište bio je poluotok Kalifront na jugozapadnom dijelu Raba koji je poznat po šumi Dundo. Pedesetih godina prošlog stoljeća zaštićena je kao posebni rezervat šumske vegetacije. Šumu čini zajednica vazdazelenog hrasta crnike i crnog jasena. Uz brojna stabla crnike i jasena, zastupljeni su i zelenika, veliki vrijes, tršlja, planika, mirta, lemprika, a ima i prilično povijuša, kao što je tetivika, vazdazelena ruža, šparoga i bljušt. Šuma, također, ispunjava niz općekorisnih funkcija.
Nakon obilaska šume Dundo uputili smo se u Nastavno-pokusno šumski objekt Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije gdje nas je dočekao domaćin Branko Trenčev. Upoznao nas je s objektom, ali i govorio o vrstama divljači kojima gospodari lovište te načinu uzgoja i lova pojedinih vrsta divljači. Doznali smo da su glavne vrste divljači jelen aksis i muflon, ali i da se u lovištu nalazi 10 pojilišta, 14 hranilišta, jedna visoka zatvorena čeka, 13 visokih natkrivenih čeka i jedna osmatračnica. Osim zanimljivih informacija iz područja lovstva, pogledali smo i primjere konverzije hrasta crnike iz niskog u visoki uzgojni oblik. Potom je uslijedila okrijepa i osvježenje u organizaciji domaćina. 
Ovim putem zahvaljujemo djelatnicima Hrvatskih šuma te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije što su nam omogućili ovu edukativnu i zanimljivu stručnu ekskurziju. Bilo nam je zadovoljstvo provesti dan u ugodnom okruženju. Nadam se da će ovakvih stručnih ekskurzija biti i sljedeće školske godine.

Novinarska skupina
Josip Krmpotić
3. d

Prvo stajalište bio nam je Francikovac, ispod prijevoja Vratnik na području Senjske drage, gdje smo posjetili Šumariju Senj. Dobrodošlicu su nam poželjeli njezin upravitelj Željko Landić i revirnik Marko Krmpotić. Upoznali su nas s najvažnijim podatcima senjske šumarije, ali i govorili o nestanku šuma i velikim bujicama koje su rezultat nepovoljnih klimatskih utjecaja. Naime, bujice su stvarale velike probleme Senjanima, a rješenje problema šumari su postigli gradnjom suhozida, konturnih zidova i poprečnih pregrada koje su smanjivale bujicu i sprječavale eroziju tla. Nadalje, revirnik je govorio o pošumljavanju Senjske drage sadnicama iz rasadnika koji se također nalazio na ovom području. Riječ je o kulturama crnog bora koje smo vidjeli i obišli na terenu.
Nakon odlaska iz Senja zaputili smo se prema trajektnom pristaništu Stinica, odakle smo trajektom zaplovili prema otoku Rabu. 
Prvo odredište bio je Sorinj, gdje nas je dočekao upravitelj Šumarije Rab, Boris Belamarić. Govorio nam je o rapskoj povijesti i gospodarenjem šumama na otoku. U Sorinju se nalazi kultura primorskog bora koja, kako kaže upravitelj, nema neku gospodarsku važnost. Važnost je prvenstveno turistička jer je otok Rab poznat po turizmu. Pošumljavanje na ovom dijelu vrlo je zahtjevno zbog geomorfoloških prilika staništa. Tlo je kamenito pa je prije sadnje vrlo važna priprema tla koja uključuje podrivanje koje se odvija uz pomoć mehanizacije. Važno je odrediti i broj sadnica i prostorni raspored kako bi se što više stabala razvilo. 
Sljedeće odredište bio je poluotok Kalifront na jugozapadnom dijelu Raba koji je poznat po šumi Dundo. Pedesetih godina prošlog stoljeća zaštićena je kao posebni rezervat šumske vegetacije. Šumu čini zajednica vazdazelenog hrasta crnike i crnog jasena. Uz brojna stabla crnike i jasena, zastupljeni su i zelenika, veliki vrijes, tršlja, planika, mirta, lemprika, a ima i prilično povijuša, kao što je tetivika, vazdazelena ruža, šparoga i bljušt. Šuma, također, ispunjava niz općekorisnih funkcija.
Nakon obilaska šume Dundo uputili smo se u Nastavno-pokusno šumski objekt Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije gdje nas je dočekao domaćin Branko Trenčev. Upoznao nas je s objektom, ali i govorio o vrstama divljači kojima gospodari lovište te načinu uzgoja i lova pojedinih vrsta divljači. Doznali smo da su glavne vrste divljači jelen aksis i muflon, ali i da se u lovištu nalazi 10 pojilišta, 14 hranilišta, jedna visoka zatvorena čeka, 13 visokih natkrivenih čeka i jedna osmatračnica. Osim zanimljivih informacija iz područja lovstva, pogledali smo i primjere konverzije hrasta crnike iz niskog u visoki uzgojni oblik. Potom je uslijedila okrijepa i osvježenje u organizaciji domaćina. 
Ovim putem zahvaljujemo djelatnicima Hrvatskih šuma te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije što su nam omogućili ovu edukativnu i zanimljivu stručnu ekskurziju. Bilo nam je zadovoljstvo provesti dan u ugodnom okruženju. Nadam se da će ovakvih stručnih ekskurzija biti i sljedeće školske godine.

Novinarska skupina
Josip Krmpotić
3. d