Srednja škola Otočac

Nakon uvodnih riječi domaćina, Tomislava Krznarića, Mile Pocrnića i Marina Bogdanića, učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda dobili su upute za rad, raspored sadnje te sadnice obične bukve i obične smreke.

Prisjetili su se da je obična bukva (Fagus sylvatica L.) bjelogorična autohtona vrsta iz porodice Fagaceae, a ujedno i najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj koja raste iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine. Naraste do 40 m u visinu i više od 1 m prsnog promjera. Obilježava je široka zaobljenost krošnje, sivoća, glatkoća i tankost kore debla te eliptičnost lišća dugog 8 cm. Valoviti i fino trepavičasto dlakavi rub lista u mladosti je bogat vitaminom C. Njezini su plodovi bukvice, a po 1-3 trobridne sjemenke nalaze se u drvenastoj kupuli obrasloj čekinjavim dlakama.

Obična smreka (Picea abies L.) crnogorična je vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Raste brzo, daje kvalitetno drvo i uzgaja se za proizvodnju božićnih drvaca. Također je autohtona vrsta koja naraste do 50 m u visinu i 2 m u debljinu. Deblo joj je vitko i ravno, odnosno punodrvno. Vrsta je polusjene i ne podnosi zasjenu drveća gustih krošanja. Vrh njezine krošnje mora biti osvijetljen barem podnevnim zrakama sunca. Postranu zasjenu dobro podnosi, kao i mraz, tako da joj pogoduju zimske hladnoće kontinentalne i planinske klime, ali i zimska studen. Voli područja s puno oborina od kojih značajan dio otpada na snijeg. Ne voli nisku relativnu vlagu zraka.

Glavni je cilj akcije kontinuirana komunikacija sa svim ljubiteljima šume i druženje, uz ostvarivanje edukativne uloge i poticanje ljudi da se brinu o prirodi te shvate značaj njezina očuvanja. Jesenska sadnja smatra se boljom za drveće nego ona proljetna jer kombinacija nižih temperatura i jesenskih kiša omogućava drveću da uspostavi svoje korijenje u tlu. Mnogi ljudi boje se da mlado drveće ne može izdržati zimu. Međutim, drveće zimi miruje, što je ekvivalentno hibernaciji. Ovo stanje „spavanja“ usporava rast drveća i njihovu potrošnju energije pa je na proljeće ono spremno za buđenje i rast.

Upraviteljica Šumarije Korenica, Terezija Užarević, izrazila je zadovoljstvo uspješnom suradnjom i zahvalila Srednjoj školi Otočac na sudjelovanju, sa željom da se tako nastavi i sljedećih godina s budućim naraštajima šumarskih tehničara.

Nakon uvodnih riječi domaćina, Tomislava Krznarića, Mile Pocrnića i Marina Bogdanića, učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda dobili su upute za rad, raspored sadnje te sadnice obične bukve i obične smreke.

Prisjetili su se da je obična bukva (Fagus sylvatica L.) bjelogorična autohtona vrsta iz porodice Fagaceae, a ujedno i najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj koja raste iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine. Naraste do 40 m u visinu i više od 1 m prsnog promjera. Obilježava je široka zaobljenost krošnje, sivoća, glatkoća i tankost kore debla te eliptičnost lišća dugog 8 cm. Valoviti i fino trepavičasto dlakavi rub lista u mladosti je bogat vitaminom C. Njezini su plodovi bukvice, a po 1-3 trobridne sjemenke nalaze se u drvenastoj kupuli obrasloj čekinjavim dlakama.

Obična smreka (Picea abies L.) crnogorična je vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Raste brzo, daje kvalitetno drvo i uzgaja se za proizvodnju božićnih drvaca. Također je autohtona vrsta koja naraste do 50 m u visinu i 2 m u debljinu. Deblo joj je vitko i ravno, odnosno punodrvno. Vrsta je polusjene i ne podnosi zasjenu drveća gustih krošanja. Vrh njezine krošnje mora biti osvijetljen barem podnevnim zrakama sunca. Postranu zasjenu dobro podnosi, kao i mraz, tako da joj pogoduju zimske hladnoće kontinentalne i planinske klime, ali i zimska studen. Voli područja s puno oborina od kojih značajan dio otpada na snijeg. Ne voli nisku relativnu vlagu zraka.

Glavni je cilj akcije kontinuirana komunikacija sa svim ljubiteljima šume i druženje, uz ostvarivanje edukativne uloge i poticanje ljudi da se brinu o prirodi te shvate značaj njezina očuvanja. Jesenska sadnja smatra se boljom za drveće nego ona proljetna jer kombinacija nižih temperatura i jesenskih kiša omogućava drveću da uspostavi svoje korijenje u tlu. Mnogi ljudi boje se da mlado drveće ne može izdržati zimu. Međutim, drveće zimi miruje, što je ekvivalentno hibernaciji. Ovo stanje „spavanja“ usporava rast drveća i njihovu potrošnju energije pa je na proljeće ono spremno za buđenje i rast.

Upraviteljica Šumarije Korenica, Terezija Užarević, izrazila je zadovoljstvo uspješnom suradnjom i zahvalila Srednjoj školi Otočac na sudjelovanju, sa željom da se tako nastavi i sljedećih godina s budućim naraštajima šumarskih tehničara.