Srednja škola Otočac

Prvo odredište bio im je Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko gdje ih je riječima dobrodošlice dočekao voditelj Odjela rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum. Nakon uvodnih riječi odveo ih je do stroja za trušenje i doradu sjemena. Upoznao ih je sa zasebnim sastavnicama postrojenja i objasnio način rada trušnice. Prikazao im je princip rada sušare za češere i sjeme, stroja za trušenje češera i otkriljavanje sjemena koji se odvija u rotirajućem bubnju, stroja za odvajanje sjemena na sustavu vibrirajućih sita i stroja za zračno odvajanje prema gustoći. Nakon toga otišli su u dva plastenika u kojima su se nalazile sadnice proizvedene u kontejnerima. Zatim su se upoznali s mehanizacijom rasadnika i sustavom za navodnjavanje. Na kraju razgledavanja Instituta otišli su do dijela namijenjenog prodaji kontejnerskih sadnica.

Iza podneva šumarski tehničari stigli su u Botanički vrt Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje su vidjeli različite domaće (autohtone) biljke hrvatske flore, kao i strane (alohtone) biljne vrste. Svaka od biljnih vrsta imala je pločicu sa stručnim nazivom na latinskom jeziku. U praksi su se upoznali s vrstama koje su usvojili obradom teorijskog dijela u školi, ali i onima njima nepoznatima kao što su tokijska trešnja, španjolska jela, japanska kriptomerija, močvarni taksodij, likvidambar i dr. Također su vidjeli žive fosile poput ginka, metasekvoje i poznatog australskog stribora.

Za to vrijeme ekonomisti su posjetili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnju nacionalnu znanstvenu ustanovu za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika, gdje su ih ugostili Milica Mihaljević i Kristian Lewis, znanstveni savjetnici s Odjela za hrvatski standardni jezik. Upoznali su učenike s djelatnostima koje provodi ova krovna institucija za hrvatski jezik, ali i održali dobro poznati Sat hrvatskoga jezika u Institutu razgovarajući s njima o pravopisu, gramatici, rječnicima i jezičnim savjetnicima. Za kraj su odigrali i nekoliko kvizova u kojima su učenici provjerili koliko su do sada usvojili normu hrvatskoga standardnog jezika na svim jezičnim razinama.

Oko 14 sati šumarski tehničari preselili su se u park-šumu Maksimir gdje ih je dočekala viša stručna suradnica-edukatorica Nikolina Labaš Galešić, mag. ing. silv. Provela ih je parkom, ispričala brojne zanimljivosti i upoznala s najistaknutijim objektima. Tako u južnom dijelu parka Maksimir dominantnu ulogu imaju hrast lužnjak i obični grab, a u sjevernom dijelu rasprostire se sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba. U parku se nalazi veliki broj biljnih i životinjskih vrsta te pet umjetnih jezera. Posjetili su Vidikovac, paviljon Jeku i Švicarsku kuću. Saznali su da je Sokolska mogila jedan od simbola parka, a hrast lužnjak jedan od najstarijih stanovnika koji nosi simpatični naziv Dedek. Na kraju posjeta učenici su na dar dobili priručnik za određivanje vrsta drveća.

Posljednje odredište ekonomistima bio je Muzej grada Zagreba gdje ih je dočekala vodičica Ivana Čeko. Pod njezinim stručnim vodstvom istraživali su povijest i ljepote starog Zagreba. Otkrili su kakve tajne skriva mračna prošlost glavnog grada Hrvatske. Nailazili su na različite skulpture, fotografije, zastave i makete stare stotinu godina, a najzanimljivija su im bila zvona katedrale koja je svatko od njih pozvonio. Osobitu pozornost izazvale su zbirke svakodnevnih predmeta i radionica, od brijačnice, frizerskog salona, do vrlo vrijednih primjeraka glazbenih kutija i automata. Učenici su poželjeli ponovno se vratiti u muzejske prostore, razgledati preostale zbirke, ali i posjetiti Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža koji je privremeno zatvoren zbog oštećenja uzrokovanih potresom i nismo ga mogli razgledati.

Izvanučionička nastava jako se svidjela našim učenicima jer omogućuje da nastavne cjeline koje su obradili u teoriji primijene u stvarnom životu i čuju kako to izgleda u praksi ljudi kojima su šumarstvo, jezikoslovlje i muzeologija struka.

Prvo odredište bio im je Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko gdje ih je riječima dobrodošlice dočekao voditelj Odjela rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum. Nakon uvodnih riječi odveo ih je do stroja za trušenje i doradu sjemena. Upoznao ih je sa zasebnim sastavnicama postrojenja i objasnio način rada trušnice. Prikazao im je princip rada sušare za češere i sjeme, stroja za trušenje češera i otkriljavanje sjemena koji se odvija u rotirajućem bubnju, stroja za odvajanje sjemena na sustavu vibrirajućih sita i stroja za zračno odvajanje prema gustoći. Nakon toga otišli su u dva plastenika u kojima su se nalazile sadnice proizvedene u kontejnerima. Zatim su se upoznali s mehanizacijom rasadnika i sustavom za navodnjavanje. Na kraju razgledavanja Instituta otišli su do dijela namijenjenog prodaji kontejnerskih sadnica.

Iza podneva šumarski tehničari stigli su u Botanički vrt Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje su vidjeli različite domaće (autohtone) biljke hrvatske flore, kao i strane (alohtone) biljne vrste. Svaka od biljnih vrsta imala je pločicu sa stručnim nazivom na latinskom jeziku. U praksi su se upoznali s vrstama koje su usvojili obradom teorijskog dijela u školi, ali i onima njima nepoznatima kao što su tokijska trešnja, španjolska jela, japanska kriptomerija, močvarni taksodij, likvidambar i dr. Također su vidjeli žive fosile poput ginka, metasekvoje i poznatog australskog stribora.

Za to vrijeme ekonomisti su posjetili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnju nacionalnu znanstvenu ustanovu za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika, gdje su ih ugostili Milica Mihaljević i Kristian Lewis, znanstveni savjetnici s Odjela za hrvatski standardni jezik. Upoznali su učenike s djelatnostima koje provodi ova krovna institucija za hrvatski jezik, ali i održali dobro poznati Sat hrvatskoga jezika u Institutu razgovarajući s njima o pravopisu, gramatici, rječnicima i jezičnim savjetnicima. Za kraj su odigrali i nekoliko kvizova u kojima su učenici provjerili koliko su do sada usvojili normu hrvatskoga standardnog jezika na svim jezičnim razinama.

Oko 14 sati šumarski tehničari preselili su se u park-šumu Maksimir gdje ih je dočekala viša stručna suradnica-edukatorica Nikolina Labaš Galešić, mag. ing. silv. Provela ih je parkom, ispričala brojne zanimljivosti i upoznala s najistaknutijim objektima. Tako u južnom dijelu parka Maksimir dominantnu ulogu imaju hrast lužnjak i obični grab, a u sjevernom dijelu rasprostire se sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba. U parku se nalazi veliki broj biljnih i životinjskih vrsta te pet umjetnih jezera. Posjetili su Vidikovac, paviljon Jeku i Švicarsku kuću. Saznali su da je Sokolska mogila jedan od simbola parka, a hrast lužnjak jedan od najstarijih stanovnika koji nosi simpatični naziv Dedek. Na kraju posjeta učenici su na dar dobili priručnik za određivanje vrsta drveća.

Posljednje odredište ekonomistima bio je Muzej grada Zagreba gdje ih je dočekala vodičica Ivana Čeko. Pod njezinim stručnim vodstvom istraživali su povijest i ljepote starog Zagreba. Otkrili su kakve tajne skriva mračna prošlost glavnog grada Hrvatske. Nailazili su na različite skulpture, fotografije, zastave i makete stare stotinu godina, a najzanimljivija su im bila zvona katedrale koja je svatko od njih pozvonio. Osobitu pozornost izazvale su zbirke svakodnevnih predmeta i radionica, od brijačnice, frizerskog salona, do vrlo vrijednih primjeraka glazbenih kutija i automata. Učenici su poželjeli ponovno se vratiti u muzejske prostore, razgledati preostale zbirke, ali i posjetiti Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža koji je privremeno zatvoren zbog oštećenja uzrokovanih potresom i nismo ga mogli razgledati.

Izvanučionička nastava jako se svidjela našim učenicima jer omogućuje da nastavne cjeline koje su obradili u teoriji primijene u stvarnom životu i čuju kako to izgleda u praksi ljudi kojima su šumarstvo, jezikoslovlje i muzeologija struka.