MEĐUNARODNI DAN ŠUMA
Autor: Edi Šop, 21. 3. 2022.
Međunarodni dan šuma, 21. ožujka, ove se godine obilježava na temu „Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“ čime se želi upozoriti da obnova i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljiva, onečišćenja zraka, tla i voda te kiselih kiša. Na svjetskoj razini gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika. Stoga održivo gospodarene šume ispunjavaju sve općekorisne funkcije i proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica.
U Hrvatskoj nema straha od nestanka šuma jer se njima i šumskim zemljištem gospodari održivo na temelju šumskogospodarskih osnova područja koje se donose za 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. Zbog toga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 % kopnene površine države, a njihova glavna odlika je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor neke su od vrsta koje čine hrvatske šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, a sve one imaju šumara s iskustvom prethodnika stečenim u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.
Promotivne videozapise Međunarodnog dana šuma možete pogledati na ovim poveznicama:
https://www.youtube.com/watch?v=1GnFpGVCbQA
https://www.youtube.com/watch?v=NJm2jV2CE5E&t=8s.
MEĐUNARODNI DAN ŠUMA
Autor: Edi Šop, 21. 3. 2022.
Međunarodni dan šuma, 21. ožujka, ove se godine obilježava na temu „Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“ čime se želi upozoriti da obnova i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljiva, onečišćenja zraka, tla i voda te kiselih kiša. Na svjetskoj razini gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika. Stoga održivo gospodarene šume ispunjavaju sve općekorisne funkcije i proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica.
U Hrvatskoj nema straha od nestanka šuma jer se njima i šumskim zemljištem gospodari održivo na temelju šumskogospodarskih osnova područja koje se donose za 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. Zbog toga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 % kopnene površine države, a njihova glavna odlika je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor neke su od vrsta koje čine hrvatske šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, a sve one imaju šumara s iskustvom prethodnika stečenim u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.
Promotivne videozapise Međunarodnog dana šuma možete pogledati na ovim poveznicama:
https://www.youtube.com/watch?v=1GnFpGVCbQA
https://www.youtube.com/watch?v=NJm2jV2CE5E&t=8s.
.jpg)
.png)
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
