Srednja škola Otočac

Dočekala ih je Terezija Užarević, upraviteljica šumarije Korenica, Mandica Dasović, rukovoditeljica Odjela za ekologiju UŠP Gospić, Mile Pocrnić i Ivica Šaban, stručni suradnici za uzgajanje šuma UŠP Gospić. Spomenuti domaćini ispričali su im zanimljive povijesne činjenice o tom posebnom rezervatu koji je 1746. godine podignuo general Ernest Gideon Laudon na živim pijescima Krbavskog polja. Saznali su da su živi pijesci predstavljali veliki problem za gospodarstvo toga kraja te je Laudon u suradnji s karlovačkim generalatom napravio plan pošumljavanja radi njihova smirivanja. Sadile su se listače koje odgovaraju poplavnom području Krbavskog polja, a to je u prvom redu hrast lužnjak koji je inače tipična slavonska vrsta. Prisutne su i druge vrste hrastova poput kitnjaka i cera kod kojih je nakon dugog niza godina došlo do križanja unutar istog roda pa se u šumi pojavljuju vrste nad kojima ni stručnjaci nisu mogli izvršiti determinaciju. Kasnije se u Laudonov gaj unosi i crni bor kao pionirska vrsta, bagrem i pitomi kesten. Danas se u posebnom rezervatu nalazi oko 470 starih hrastova visine 21-24 m i prsnog promjera 91-100 cm. Stabla su loše kvalitete i fiziološki oslabljena.

Nakon obilaska svih planiranih destinacija učenici su kušali lovački gulaš. Uživali su u svježini šume, šuštanju otpalog lišća i mirisima prirode, a pritom usvojili i mnoge spoznaje iz šumarske struke. Vjerujemo da im je izvorna stvarnost pomogla da lakše svladaju planirane ishode učenja.

Dočekala ih je Terezija Užarević, upraviteljica šumarije Korenica, Mandica Dasović, rukovoditeljica Odjela za ekologiju UŠP Gospić, Mile Pocrnić i Ivica Šaban, stručni suradnici za uzgajanje šuma UŠP Gospić. Spomenuti domaćini ispričali su im zanimljive povijesne činjenice o tom posebnom rezervatu koji je 1746. godine podignuo general Ernest Gideon Laudon na živim pijescima Krbavskog polja. Saznali su da su živi pijesci predstavljali veliki problem za gospodarstvo toga kraja te je Laudon u suradnji s karlovačkim generalatom napravio plan pošumljavanja radi njihova smirivanja. Sadile su se listače koje odgovaraju poplavnom području Krbavskog polja, a to je u prvom redu hrast lužnjak koji je inače tipična slavonska vrsta. Prisutne su i druge vrste hrastova poput kitnjaka i cera kod kojih je nakon dugog niza godina došlo do križanja unutar istog roda pa se u šumi pojavljuju vrste nad kojima ni stručnjaci nisu mogli izvršiti determinaciju. Kasnije se u Laudonov gaj unosi i crni bor kao pionirska vrsta, bagrem i pitomi kesten. Danas se u posebnom rezervatu nalazi oko 470 starih hrastova visine 21-24 m i prsnog promjera 91-100 cm. Stabla su loše kvalitete i fiziološki oslabljena.

Nakon obilaska svih planiranih destinacija učenici su kušali lovački gulaš. Uživali su u svježini šume, šuštanju otpalog lišća i mirisima prirode, a pritom usvojili i mnoge spoznaje iz šumarske struke. Vjerujemo da im je izvorna stvarnost pomogla da lakše svladaju planirane ishode učenja.