Srednja škola Otočac

Da je ova stručna ekskurzija bila zanimljiva i edukativna, rekla nam je Marija Biondić, učenica trećeg razreda obrazovnog programa šumarski tehničar, te iznijela kratak osvrt na provedeni dan izvan učionice:

Prvo odredište bio nam je Vratnik. Tamo nas je dočekao Marko Krmpotić, revirnik Šumarije Senj, koji nam je ukratko rekao sve o njenom radu i iznio najvažnije informacije o gospodarenju šuma na području gospodarske jedinice Senjska draga. Održao nam je kratko predavanje o geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim karakteristikama Senjske drage, uske stiješnjene doline smještene između planinskih masiva Velike Kapele i Velebita na 15. meridijanu i 45. paraleli. Ispričao nam je kako su dugotrajni negativni antropogeni i vanjski utjecaji u prošlosti na području Senjske drage rezultirali u drugoj polovici 18. stoljeća gotovo potpunim nestankom šuma, a zatim pojavom erozija i razornih bujica. Primjenom biološko-tehničkih mjera šumarske struke sanirala se nekadašnja vrlo razorna senjska bujica Torrentea i povećao se vodni kapacitet. Naglasio je važnost osnivanja rasadnika Sveti Mihovil 1879. godine, prvog rasadnika za proizvodnju šumskih sadnica koji je osigurao sadni materijal za pošumljavanje Senjske drage. Vidjeli smo kulture crnog bora i prirodna staništa hrasta medunca, pregrade za bujice te suhozid pokraj kojeg smo se svi zajedno fotografirali. Nakon kratke stanke u Senju krenuli smo prema trajektom pristaništu Stinica. Vrijeme do polaska trajekta iskoristili smo za upoznavanje krških oblika i vegetacije Mediterana. Dolaskom na otok Rab uputili smo se prema šumovitom poluotoku Kalifront na jugozapadnom dijelu otoka gdje nas je dočekao Boris Belamarić, upravitelj Šumarije Rab, i upoznao nas s povijesnim, botaničkim i turističkim značajkama šume Dundo koja je 1949. godine zaštićena kao prirodna rijetkost. Ovaj šumski rezervat često se spominje kao jedna od najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju. Osim hrasta crnike nalazimo i crni jasen, lovor, planiku i veliki vrijes, a ima i dosta povijuša kao što su tetivka i bljušt. Kroz Dundo vodi i jedan od ogranaka rapske Premužićeve staze. Nakon šetnje lijepom i posve osebujnom šumom krenuli smo na poluotok Sorinj gdje smo obišli kulture borova koje su podignute u sklopu pošumljavanja krša. Nakon obilaska pozdravili smo se s upraviteljem Šumarije Rab i uputili se prema središtu grada gdje smo imali kratku stanku. Oko 20 sati vratili smo se u Otočac.

Tekst: Marija Biondić; Fotografije: Lucija Ladišić

Da je ova stručna ekskurzija bila zanimljiva i edukativna, rekla nam je Marija Biondić, učenica trećeg razreda obrazovnog programa šumarski tehničar, te iznijela kratak osvrt na provedeni dan izvan učionice:

Prvo odredište bio nam je Vratnik. Tamo nas je dočekao Marko Krmpotić, revirnik Šumarije Senj, koji nam je ukratko rekao sve o njenom radu i iznio najvažnije informacije o gospodarenju šuma na području gospodarske jedinice Senjska draga. Održao nam je kratko predavanje o geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim karakteristikama Senjske drage, uske stiješnjene doline smještene između planinskih masiva Velike Kapele i Velebita na 15. meridijanu i 45. paraleli. Ispričao nam je kako su dugotrajni negativni antropogeni i vanjski utjecaji u prošlosti na području Senjske drage rezultirali u drugoj polovici 18. stoljeća gotovo potpunim nestankom šuma, a zatim pojavom erozija i razornih bujica. Primjenom biološko-tehničkih mjera šumarske struke sanirala se nekadašnja vrlo razorna senjska bujica Torrentea i povećao se vodni kapacitet. Naglasio je važnost osnivanja rasadnika Sveti Mihovil 1879. godine, prvog rasadnika za proizvodnju šumskih sadnica koji je osigurao sadni materijal za pošumljavanje Senjske drage. Vidjeli smo kulture crnog bora i prirodna staništa hrasta medunca, pregrade za bujice te suhozid pokraj kojeg smo se svi zajedno fotografirali. Nakon kratke stanke u Senju krenuli smo prema trajektom pristaništu Stinica. Vrijeme do polaska trajekta iskoristili smo za upoznavanje krških oblika i vegetacije Mediterana. Dolaskom na otok Rab uputili smo se prema šumovitom poluotoku Kalifront na jugozapadnom dijelu otoka gdje nas je dočekao Boris Belamarić, upravitelj Šumarije Rab, i upoznao nas s povijesnim, botaničkim i turističkim značajkama šume Dundo koja je 1949. godine zaštićena kao prirodna rijetkost. Ovaj šumski rezervat često se spominje kao jedna od najljepših i najočuvanijih šuma hrasta crnike na Sredozemlju. Osim hrasta crnike nalazimo i crni jasen, lovor, planiku i veliki vrijes, a ima i dosta povijuša kao što su tetivka i bljušt. Kroz Dundo vodi i jedan od ogranaka rapske Premužićeve staze. Nakon šetnje lijepom i posve osebujnom šumom krenuli smo na poluotok Sorinj gdje smo obišli kulture borova koje su podignute u sklopu pošumljavanja krša. Nakon obilaska pozdravili smo se s upraviteljem Šumarije Rab i uputili se prema središtu grada gdje smo imali kratku stanku. Oko 20 sati vratili smo se u Otočac.

Tekst: Marija Biondić; Fotografije: Lucija Ladišić