Učenici drugog i četvrtog razreda obrazovnih programa referent za poslovnu ekonomiju i ekonomist, u pratnji nastavnica Maje Pezelj Mandarić i Ivane Jergović, sudjelovali su na četvrtom izdanju konferencije „Nematerijalna baština kao potencijal razvoja“, održanom 25. rujna u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu.
Na panel-raspravi sudjelovali su Mladen Kuhar, voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija; dr. sc. Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik Instituta za etnologiju i folkloristiku i predsjednik Stručnog povjerenstva za utvrđivanje statusa nematerijalnih kulturnih dobara; Tomislav Barhanović, kustos Muzeja Sinjske alke; Davor Krmpotić, ravnatelj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit; Ileana Tomljanović, interpretatorica baštine i poduzetnica; te Dragica Rogić, predsjednica Udruge Gačanka i voditeljica Folklornog ansambla dr. Ante Starčević Gospić.
Kroz zanimljiva izlaganja i primjere iz različitih krajeva Hrvatske učenici su imali priliku upoznati bogatstvo tradicije koja i danas živi, od tradicijskih običaja i načina života do gastronomije, govora, stočarstva i kulturnih sadržaja koji povezuju prošlost i sadašnjost.
Jedan od predstavljenih primjera bio je Muzej Sinjske alke, na čijem su primjeru učenici mogli vidjeti kako se kulturna baština može predstaviti na suvremen i interaktivan način te tako približiti novim generacijama. Govorilo se i o transhumanci, tradicijskom obliku sezonskog stočarstva koji se još uvijek održava na području Sjevernog Velebita. Kao vrijedan primjer očuvanja te tradicije istaknuta je obitelj Jurčić iz Donjeg Pazarišta, koja se i danas bavi stočarstvom. Posebno su zanimljivi bili primjeri iz našega kraja. Govorilo se o domaćoj masnici, čakavici, lokalnim običajima i Smotri folklora u Otočcu, čime se pokazalo koliko je bogata i raznolika baština koju susrećemo upravo u vlastitoj sredini. Zanimljiv primjer povezivanja baštine s poduzetništvom predstavila je Ileana Tomljanović, govoreći o uređenju povijesne kuće u Senju i stvaranju turističkog sadržaja koji posjetiteljima omogućuje upoznavanje povijesti kroz priču, prostor i autentičan doživljaj. Brojni predstavljeni primjeri pokazali su da očuvanje baštine ne znači samo čuvanje onoga što smo naslijedili nego i pronalaženje novih načina da ta baština nastavi živjeti. U tome važnu ulogu imaju kultura, obrazovanje, turizam i poduzetništvo, ali prije svega i ljudi. Bez mladih i prijenosa znanja, običaja i vrijednosti na nove generacije nema dugoročnog očuvanja baštine, a time ni održivog razvoja.
Tradiciju ne možemo sačuvati samo tako da je pamtimo. Potrebno ju je živjeti, prenositi i prilagođavati novim vremenima. Ne odustati od svojega nasljeđa, nego ga prenijeti mladima, možda je upravo to jedna od najvažnijih poruka ovogodišnje konferencije.
Ivana Jergović, mag. oec.
