Krajem listopada učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda smjera šumarski tehničar, u pratnji nastavnika struke Augustina Jelušića, Ive Abramović i Edija Šopa, posjetili su gospodarsku jedinicu Laudonov gaj i posebni rezervat šumske vegetacije Laudonov gaj.
Po dolasku na lokalitet pozdravili su ih Terezija Užarević, upraviteljica Šumarije Korenica; Tomislav Užarević, stručni suradnik za analize i evidencije u Direkciji Hrvatskih šuma; Mandica Dasović, stručna suradnica za mehanizaciju UŠP-a Gospić i potpredsjednica HŠD-a; Valentina Kulaš, stručna suradnica za pripremu rada UŠP-a Gospić i predsjednica ogranka HŠD-a Gospić. Na kraju obilaska pridružili su im se Tomislav Rukavina, glavni čuvar prirode Javne ustanove za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ-a, te Luka Krmpotić, savjetnik za inventarizaciju, monitoring i praćenje stanja ekološke mreže Javne ustanove za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ-a.
Laudonov gaj nalazi se u srcu Like, na samom rubu Krbavskog polja, u blizini sela Šalamunić. Gospodarskom jedinicom Laudonov gaj gospodari Šumarija Korenica, a proteže se na više od 400 hektara, od čega je oko 30 hektara zaštićeno područje. Glavne vrste drveća su hrast lužnjak i obični bor, a česta je prisutnost bagrema, običnog graba, pitomog kestena i raznih šumskih voćkarica. Posebno je zanimljiva prisutnost hrasta lužnjaka, vrste koja nije tipična za ovo područje Like. Njegovu opstanku pogodovali su posebni hidrološki uvjeti i povremena plavljenja Krbavskog polja.
Na različitim postajama našeg razgledavanja promatrali smo hrastove i borove sastojine razne dobi i strukture. Tako smo mogli vidjeti staru sjemenjaču običnog bora, staru 117 godina, koja je uredbom ministarstva zaštićena od sječe i ostavljena kao sjemenska sastojina. Zanimljiva je bila ploha na kojoj je nanovo pošumljen hrast lužnjak. Predavanja vodiča Tomislava Užarevića i Terezije Užarević bila su zanimljiva i opsežna.
Posljednja postaja obilaska bila je posebni rezervat šumske vegetacije Laudonov gaj, u kojem su svoje izlaganje održali Mandica Dasović i Tomislav Rukavina. Saznali smo da je Laudonov gaj nastao u 18. stoljeću, kada su živi pijesci s područja današnje šume, koja je nekad bila pustinja, lokalnom stanovništvu stvarali ogromne probleme zbog nanosa pijeska koji su uništavali poljoprivredne kulture. Zbog takvog izgleda i velikih pješčanih površina ovo je područje bilo poznato i kao „lička Sahara“. Vjetar je raznosio pijesak koji je stvarao probleme poljoprivrednicima čak i na udaljenosti do petnaestak kilometara.
Kako je u to vrijeme područje bilo pod upravom Vojne krajine, 1746. godine austrijski general Ernest Gideon barun Laudon pokrenuo je pošumljavanje tih pustinjskih goleti. Za sadnju je odabran hrast lužnjak, a sadnice su se sadile u duboke rupe popunjene humusom s okolnih brda, po vojničkom rasporedu kako bi buduća šuma predstavljala vojsku u bojnom pokretu. Iz toga vremena potječu i jarci koji su kopani radi zaštite mladih stabala od stoke i požara, ali i kao prepreka krađi drvne mase. Zanimljiv je podatak kako je svaki stanovnik toga kraja godišnje morao provesti 20 dana u radovima sadnje ili održavanja ove šume kako bi ona uspjela. Drveće je s vremenom učvrstilo pijesak te se smanjilo njegovo širenje na obližnje oranice i livade. Šuma je ime dobila po Laudonu, a narod mu je bio jako zahvalan. Ovaj se pothvat smatra jednim od najstarijih primjera organiziranog šumarstva u Lici, a zanimljivo je i da je nekoliko godina nakon sadnje Laudonova gaja Marija Terezija donijela prvu zakonsku odredbu o šumama kojom su regulirane šumarske aktivnosti.
Godine 1965. dio šume koji je ostao neposječen od samog nastanka proglašen je posebnim rezervatom šumske prirode. Danas ta površina iznosi 29,21 hektar, a njome upravlja Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije. Na toj se površini nalazi oko 500 starih stabala hrasta lužnjaka, a zbog prestanka gospodarenja i prirodnih procesa samoregulacije šuma je s vremenom poprimila obilježja sekundarne prašume. Na zaštićenoj se površini nalaze neka stabla stara čak 270 godina te su danas neugledna, šuplja i stara. Važno je pratiti njihovo zdravstveno stanje. Ovaj dio šume nema gospodarsku funkciju, već ispunjava više općekorisnih funkcija šume. Osim starih hrastova, ovo područje obuhvaća i vlažne travnjake te male lokve koje su stanište bogatog biljnog i životinjskog svijeta.
Nakon razgledavanja naši su nas topli domaćini odveli na ručak u svoju lugarnicu. Ovim im se putem zahvaljujemo na gostoprimstvu i izvrsnom vodstvu. Zaključno treba naglasiti kako je Laudonov gaj jedan od najvrjednijih povijesno-šumarskih lokaliteta u Lici te ga treba zaštititi zbog njegovih funkcija. Važno je ovakve šume očuvati za buduće naraštaje i isticati njihovu povijest i značaj.
Novinarska skupina
Filip Milković
4. d
