Srednja škola Otočac

U 10:30 došli smo u Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko gdje nas je riječima dobrodošlice dočekala ravnateljica doc. dr. sc. Sanja Perić. Potom nas je voditelj Odjela rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum., odveo do stroja za trušenje i doradu sjemena. Upoznao nas je sa zasebnim sastavnicama postrojenja i objasnio način rada trušnice. Prikazao nam je princip rada sušare za češere i sjeme, stroja za trušenje češera i otkriljavanje sjemena koji se odvija u rotirajućem bubnju, stroja za odvajanje sjemena na sustavu vibrirajućih sita i stroja za zračno odvajanje prema gustoći. Nakon toga otišli smo u dva plastenika u kojima su se nalazile sadnice proizvedene u kontejnerima. Vidjeli smo i prostor gdje se nekada provodila proizvodnja sadnica u Dunemanovim gredicama. Na kraju razgledavanja Instituta otišli smo do dijela namijenjenog prodaji kontejnerskih sadnica. Zatim smo krenuli prema Botaničkom vrtu u Zagrebu.

Oko 12:30 stigli smo u Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, imali smo priliku vidjeti različite domaće (autohtone) biljke hrvatske flore, kao i strane (alohtone) biljne vrste. Svaka od biljnih vrsta imala je pločicu sa stručnim nazivom na latinskom jeziku. U praksi smo se upoznali s vrstama koje smo usvojili obradom teorijskog dijela u školi, ali i onih nama nepoznatih kao što su tokijska trešnja, španjolska jela, japanska kriptomerija, močvarni taksodij, likvidambar i dr. Također, imali smo priliku vidjeti žive fosile poput ginka, metasekvoje i poznatog australskog stribora.

Oko 14 sati posjetili smo park-šumu Maksimir gdje nas je dočekao stručni voditelj Saša Banić, dipl. ing. šum., koji nas je proveo parkom. Dosta toga saznali smo o povijesti parka i o tome kako je dobitnik velikog broja priznanja i nagrada. U južnom dijelu parka Maksimir dominantnu ulogu ima hrast lužnjak i obični grab, a u sjevernom dijelu rasprostire se sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba. U parku nalazi se velik broj biljnih i životinjskih vrsta te pet umjetnih jezera. Tijekom cijelog razgledavanja mogli smo slušati zanimljive priče vodiča. Posjetili smo jedan od najistaknutijih objekata Vidikovac, Paviljon Jeka i Švicarsku kuću. Saznali smo i da je Sokolska mogila jedan od simbola parka, a hrast lužnjak jedan od najstarijih stanovnika koji nosi simpatičan naziv Dedek.

Stručna ekskurzija jako mi se svidjela jer omogućuje da nastavne cjeline koje smo obradili u teoriji primijenimo u stvarnom životu i da čujemo kako njihova primjena izgleda u praksi ljudi kojima je šumarstvo struka. Bilo je jako zanimljivo i korisno jer smo spojili ekskurziju s nečim što je za nas važno tijekom školovanja za buduće šumarske tehničare.

                                    Dolores Lavrnja, 2. razred šumarski tehničar

U 10:30 došli smo u Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko gdje nas je riječima dobrodošlice dočekala ravnateljica doc. dr. sc. Sanja Perić. Potom nas je voditelj Odjela rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum., odveo do stroja za trušenje i doradu sjemena. Upoznao nas je sa zasebnim sastavnicama postrojenja i objasnio način rada trušnice. Prikazao nam je princip rada sušare za češere i sjeme, stroja za trušenje češera i otkriljavanje sjemena koji se odvija u rotirajućem bubnju, stroja za odvajanje sjemena na sustavu vibrirajućih sita i stroja za zračno odvajanje prema gustoći. Nakon toga otišli smo u dva plastenika u kojima su se nalazile sadnice proizvedene u kontejnerima. Vidjeli smo i prostor gdje se nekada provodila proizvodnja sadnica u Dunemanovim gredicama. Na kraju razgledavanja Instituta otišli smo do dijela namijenjenog prodaji kontejnerskih sadnica. Zatim smo krenuli prema Botaničkom vrtu u Zagrebu.

Oko 12:30 stigli smo u Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, imali smo priliku vidjeti različite domaće (autohtone) biljke hrvatske flore, kao i strane (alohtone) biljne vrste. Svaka od biljnih vrsta imala je pločicu sa stručnim nazivom na latinskom jeziku. U praksi smo se upoznali s vrstama koje smo usvojili obradom teorijskog dijela u školi, ali i onih nama nepoznatih kao što su tokijska trešnja, španjolska jela, japanska kriptomerija, močvarni taksodij, likvidambar i dr. Također, imali smo priliku vidjeti žive fosile poput ginka, metasekvoje i poznatog australskog stribora.

Oko 14 sati posjetili smo park-šumu Maksimir gdje nas je dočekao stručni voditelj Saša Banić, dipl. ing. šum., koji nas je proveo parkom. Dosta toga saznali smo o povijesti parka i o tome kako je dobitnik velikog broja priznanja i nagrada. U južnom dijelu parka Maksimir dominantnu ulogu ima hrast lužnjak i obični grab, a u sjevernom dijelu rasprostire se sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba. U parku nalazi se velik broj biljnih i životinjskih vrsta te pet umjetnih jezera. Tijekom cijelog razgledavanja mogli smo slušati zanimljive priče vodiča. Posjetili smo jedan od najistaknutijih objekata Vidikovac, Paviljon Jeka i Švicarsku kuću. Saznali smo i da je Sokolska mogila jedan od simbola parka, a hrast lužnjak jedan od najstarijih stanovnika koji nosi simpatičan naziv Dedek.

Stručna ekskurzija jako mi se svidjela jer omogućuje da nastavne cjeline koje smo obradili u teoriji primijenimo u stvarnom životu i da čujemo kako njihova primjena izgleda u praksi ljudi kojima je šumarstvo struka. Bilo je jako zanimljivo i korisno jer smo spojili ekskurziju s nečim što je za nas važno tijekom školovanja za buduće šumarske tehničare.

                                    Dolores Lavrnja, 2. razred šumarski tehničar