Projekt Zajedno za prirodu proveden je u sklopu izvannastavne aktivnosti šumarskih tehničara u školskoj godini 2024./2025. pod vodstvom nastavnika Edija Šopa, a nadovezuje se na razvoj školskog vrta i zelene učionice. Cilj projekta bio je povezati učenike, nastavnike i lokalnu zajednicu kroz zajednički rad, učenje i razvijanje odgovornog odnosa prema prirodi. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u iznosu 3.400,00 eura. 

Volonterska akcija sadnje biljaka s osmašima

U sklopu projekta organizirana je volonterska akcija sadnje biljaka za učenike osmih razreda Osnovne škole Zrinskih i Frankopana. Učenici šumarskog usmjerenja Renato Jurković i Andrea Vukmirović sudjelovali su kao edukatori te su osmašima Janu Brajkoviću, Marku Kostelcu, Tari Lemajić i Luciji Katalinić pokazali pravilne tehnike sadnje, od pripreme tla do pravilnog rasporeda sadnica. Zasađene su dvije visoke gredice ukrasnog cvijeća, a sudionici su dobili edukativni letak o biljnim vrstama iz Zelene učionice. Aktivnost je pridonijela promociji šumarskog smjera i škole među budućim srednjoškolcima.

Izrada kamenog spiralnog vrta i sadnja aromatičnih biljnih vrsta

Tijekom provedbe projekta izrađen je i kameni spiralni vrt. Učenici David Dolić, Ivan Rajković, Antonio Šporčić i Luka Šprajc, uz pomoć domara Anđelka Vidmara,, postavili su obrub od kamenih blokova koje su sami klesali. Izgrađena je trajna i funkcionalna konstrukcija koja se skladno uklopila u prostor školskog vrta. Članice eko-grupe Hortulani zasadile su aromatične biljne vrste u spiralni vrt. Origano, timijan, mažuran i menta samo su neke od vrsta, a pridonose bioraznolikosti prostora, privlače korisne kukce i obogaćuju vrt mirisima.

Edukativne aktivnosti za najmlađe

Za najslađi dio projekta zaslužni su mali gosti iz Dječjeg vrtića Ciciban. Učenica Andrea Vukmirović, ponovno u ulozi edukatorice, održala je kratko i zanimljivo predavanje o kukcima, njihovoj ulozi u prirodi te važnosti za oprašivanje i očuvanje ekosustava. Vrtićarci su potom sudjelovali u igrama prepoznavanja kukaca, bojili crteže i razgledali hotel za kukce u školskom vrtu.

Postavljanje kompostera i sadnja biljaka s djelatnicima škole

U sklopu projekta postavljena su dva kompostera. Učenici Petar Diklić, Dario Maratović, Renato Jurković i Filip Milkovič održali su radionicu o osnovama kompostiranja, vrstama biootpada pogodnima za razgradnju te važnosti kompostiranja u kontekstu održivog razvoja.

Zajedno – ravnatelj, nastavnici, stručni suradnici, administrativno osoblje, spremačice i domari – zasukali su rukave i zasadili 19 novih biljnih vrsta. Posebno se izdvaja Gupčeva lipa, potomak prastarog živog svjedoka Seljačke bune iz 1573. godine. Zbog svoje starosti, veličine i impozantnih grana ona je prirodna rijetkost i nacionalna vrijednost. Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom uzgojio je njezine sadnice vegetativnim putem, a jedna od njih sada raste i u našem školskom vrtu. Uz lipu, posađen je i Ginkgo biloba ‘Mariken’, simbol dugovječnosti i otpornosti, poznat kao „živi fosil“ koji prkosi vremenu i izazovima. U vrtu sada raste i Magnolia kobus, stablo čije se nježne bijele latice prve bude nakon zime i prostoru donose ljepotu i tišinu proljeća. Za razigrane boje pobrinula se Spiraea japonica, čiji će jarko ružičasti cvjetovi uskoro razvedriti svakog posjetitelja. Uz rub parcele posađene su sadnice Ligustrum ovalifolium. Njezini gusti, sjajni listovi s vremenom će stvoriti živu ogradu koja zaklanja pogled na susjednu zgradu i stvara ugodniji ambijent za boravak na otvorenom. Razgovori su tekli, tlo se drobilo pod prstima, a biljke su nalazile svoje mjesto pod suncem.

Terenska nastava u Zagrebu

Terenska nastava učenika šumarskog usmjerenja realizirana je kroz posjet trima značajnim lokalitetima povezanim s budućim zanimanjem učenika: Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, Botanički vrt PMF-a u Zagrebu i Park Maksimir.

U Hrvatskom šumarskom institutu učenike je dočekao Ivica Čehulić, koji ih je upoznao s postupcima selekcije i dorade šumskog sjemena. Predstavljeno je postrojenje za čišćenje i kalibraciju sjemena, kao i sušara, komore za skladištenje, plastenik za uzgoj sadnica te rasadničarska mehanizacija. Obilazak je zaključen posjetom prodajnom dijelu rasadnika.

Sljedeća postaja bio je Botanički vrt PMF-a u Zagrebu, gdje je učenike vodila Aurora Kraljević. Upoznali su se s bogatstvom biljnih vrsta iz različitih dijelova svijeta, uključujući australski stribor, jednu od najzanimljivijih reliktnih biljnih vrsta, te parociju (željezno drvo), poznatu po iznimnoj tvrdoći. Posebnu pozornost privukao je i najstariji primjerak u vrtu – hrast lužnjak koji ondje raste još od prije njegova otvaranja.

Terenska nastava završena je u parku Maksimir, gdje je vodičica Anja Jambrešić predstavila floru i faunu parka te načine njihova očuvanja. Učenici su se upoznali s hrastom lužnjakom Dedekom, starim više od 600 godina, posjetili Paviljon Jeka, poznat po svojoj akustici, te spomen-humak Mogila, podignut u čast 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Ovakav oblik nastave omogućio je učenicima povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom te dodatno produbio razumijevanje struke za koju se obrazuju.

Projekt Zajedno za prirodu ostvaren je kao primjer uspješne suradnje učenika, nastavnika i lokalne zajednice. Rezultat projekta je trajno unaprijeđen školski vrt koji služi kao prostor za učenje, rad i razvoj ekološke svijesti.