Didaktičko–metodička podloga

Suvremena nastava temelji se na aktivnoj ulozi učenika u procesu učenja i na razvijanju kompetencija koje učeniku omogućuju primjenu znanja u stvarnim životnim situacijama. Vršnjačko učenje, kao oblik suradničkog i iskustvenog učenja, u središte stavlja učenika kao aktivnog nositelja znanja, dok nastavnik ima ulogu mentora, moderatora i koordinatora aktivnosti.

U ovom primjeru dobre prakse primijenjen je integrirani pristup učenju koji povezuje međupredmetne teme i područja šumarstva, ekologije, turizma i lokalne kulturne baštine. Aktivnosti su ostvarene kroz terensku nastavu u prirodi na lokalitetima Fortica (Otočac) i Jasikovac (Gospić), u kojima su učenici srednje škole preuzeli ulogu edukatora i poučavali učenike osnovne škole.

Didaktičko-metodička osnova rada počiva na načelima aktivnog i iskustvenog učenja, istraživačkog pristupa te konstruktivističkog modela poučavanja, u kojem učenici stječu nova znanja kroz vlastitu aktivnost, promatranje i razmjenu iskustava.

Korištene su sljedeće nastavne metode i oblici rada:

a) terenska nastava – izravno opažanje i istraživanje u prirodnom okruženju

b) demonstracija i opažanje – prepoznavanje i analiza morfoloških značajki drveća, grmlja i prizemnog rašća

c) istraživački rad u skupinama – učenici su radili u mješovitim timovima i istraživali biljne vrste na terenu

d) vršnjačko poučavanje – učenici srednje škole objašnjavali su i pokazivali učenicima osnovne škole pojedine prirodne pojave i značajke biljaka

e) problemska metoda – učenici su postavljali i rješavali problemske zadatke vezane uz prepoznavanje vrsta, njihovu ekološku ulogu i mogućnosti primjene u turizmu

f) metoda razgovora i prezentacije – učenici su izražavali svoje zaključke, međusobno uspoređivali opažanja i prezentirali rezultate istraživanja.

Nastavnici su imali savjetodavnu i koordinacijsku ulogu – nadgledali su proces rada, poticali učenike na refleksiju, usmjeravali rasprave i osiguravali sigurnost i organizaciju terenskog rada.

Opis aktivnosti

Učenici obrazovnog programa šumarski tehničar iz Srednje škole Otočac prezentirali su učenicima Osnovne škole Zrinskih i Frankopana Otočac i Osnovne škole dr. Jure Turića Gospić ekološko-biološke značajke i uloge pojedinih biljnih vrsta karakterističnih za Ličko-senjsku županiju, primjerice crni i bijeli bor, obična jela, ariš, obična bukva, obična smreka, gorski javor, javor mliječ, crni jasen, obični jasen, gorski brijest, nizinski brijest, hrast kitnjak, hrast cer, obična trešnja, malolisna i velelisna lipa, crna bazga, obični drijen, obična kalina, divlja ruža, žednjak, svib, glog, kupina, malina, šumska jagoda, obični orah, obična lijeska, obična borovica, bršljan, bijela šumarica, kukurijek, medvjeđi luk, plućnjak, šumski zvončić i druge. Osim prepoznavanja biljaka, učenici su govorili i o njihovoj primjeni u svakodnevnom životu (npr. ljekovitost crne bazge i bršljana, upotreba lipe i drijena), čime je ostvarena korelacija s nastavnim sadržajima iz biologije, kemije i prehrane.

Učenici obrazovnog programa turističko-hotelijerski komercijalist iz Strukovne škole Gospić nadovezali su se na sadržaje o prirodi kroz teme turizma, kulturne baštine i gastronomije, ističući kako se prirodna bogatstva mogu uključiti u lokalnu turističku ponudu i održive oblike turizma.

Tijekom terenske nastave korišteni su suvremeni šumarski instrumenti (Vertex 5, Haglof promjerka), čime je ostvarena poveznica između teorijskih znanja i njihove praktične primjene u stvarnom okruženju. Aktivnost je dodatno obogaćena predavanjem o kulturno-povijesnim znamenitostima Fortice, čime je proširena interdisciplinarna dimenzija nastave.

Zajednički susreti učenika rezultirali su izradom vlastite herbarske zbirke. 

Ostvareni ciljevi i ishodi učenja

Provedbom aktivnosti ostvareni su sljedeći odgojno-obrazovni ciljevi:

a) razvijanje sposobnosti promatranja, istraživanja i analize prirodnih pojava

b) primjena teorijskih znanja u praktičnim situacijama

c) jačanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina

d) poticanje suradničkog i timskog rada

e) razvoj ekološke i estetske svijesti te odgovornosti za očuvanje prirode

f) stjecanje samopouzdanja i osjećaja kompetentnosti kroz vršnjačko poučavanje

g) integracija digitalnih i tehničkih kompetencija kroz uporabu instrumenata i mjernih uređaja.

Pedagoška i profesionalna vrijednost

Ova aktivnost primjer je uspješne integracije više elemenata suvremene nastave:

a) povezuje formalne i neformalne oblike učenja

b) omogućuje samostalno učenje u stvarnom okruženju

c) promiče interdisciplinarnost i međupredmetnu povezanost

d) potiče samoregulirano i refleksivno učenje

e) razvija kompetencije za cjeloživotno učenje.

Pedagoška vrijednost vršnjačkog poučavanja ogleda se u činjenici da učenici kroz poučavanje drugih učvršćuju vlastita znanja, razvijaju empatiju i osjećaj odgovornosti te uče preuzimati aktivnu ulogu u obrazovnom procesu. Ujedno, učenici osnovnoškolskog uzrasta lakše usvajaju sadržaje jer učenje postaje zanimljivo, pristupačno i iskustveno.

Zaključak

Primjer dobre prakse „Vršnjačko učenje – šuma kao učionica“ pokazuje kako se učenjem u prirodi, primjenom vršnjačkog poučavanja i istraživačkih metoda mogu istodobno razvijati obrazovne, socijalne i osobne kompetencije učenika.

Kombinacijom terenske, istraživačke i suradničke nastave postignuta je visoka razina motivacije, angažiranosti i zadovoljstva učenika. Aktivnost je ostvarila sve temeljne principe suvremene didaktike – aktivnost učenika, samostalnost, iskustveno učenje, refleksiju i povezanost s realnim životom – čime predstavlja primjer kvalitetne, učinkovite i održive nastavne prakse.

Poveznica na YouTube videozapis: https://www.youtube.com/watch?v=SlklSjNB1C8

Edi Šop, dipl. ing. šum., nastavnik savjetnik