2017-06-05 07:42:00

Stručna ekskurzija u Prirodoslovni muzej Rijeka, Park prirode Učka i parkove grada Opatije

Ponedjeljkom ujutro, 29. svibnja 2017. godine, učenici 3. razreda zanimanja šumarskih tehničara uputili su se na stručnu ekskurziju. Prva točka interesa bio je Prirodoslovni muzej grada Rijeke gdje smo razgledali postav muzeja vidjevši preparirane životinje morskih i kopnenih staništa Hrvatske, okamine životinja iz davne prošlosti, zbirku stijena i posebno nam zanimljive zbirke kukaca. 

Vanjski dio muzeja čini mali botanički vrt sa značajnim vrstama mediteranskog područja gdje smo, u prepoznavanju vrsta, mogli primijeniti znanje stečeno u učionici. Muzej na nekoliko mjesta nudi i interaktivne sadržaje i kvizove u kojima smo okušali svoje prethodno i tada stečeno znanje.

Autobusom smo nastavili put do Parka prirode Učka gdje smo uz pratnju čuvara parka obišli jednu od poučnih staza. „Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu i neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije. Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.“ (http://www.pp-ucka.hr) Čuvar Ivan, nakon nekoliko uvodnih riječi o Parku prirode Učka, poveo nas je poučnom stazom „Plas“ duljine 2 km. Staza prolazi brdskom bukovom šumom i primorskom bukovom šumom. Putem smo vidjeli dio flore Učke i poslušali riječi čuvara o tim vrstama, a na poučnim panoima pogledali i koje sve životinjske vrste obitavaju u području parka. Bila je to još jedna prilika da u prirodi vidimo biljke i biljne zajednice te primijenimo i upotpunimo stečeno znanje. Za kraj obilaska popeli smo se na najviši vrh Učke „Vojak“ s lijepim pogledom na Čepić polje, Opatiju, Riječki zaljev, a u uvjetima bez magle (koja je ovoga puta nastala uslijed visokih temperatura i priječila pogled) i na Tršćanski zaljev.

Stigavši u Opatiju imali smo kratko vrijeme za okrjepu uz dogovoreno mjesto sastanka ispod stabla velecvjetne magnolije. Magnolija je bila prva ukrasna vrsta u razgledavanju parkova grada Opatije na koje nas je povela prof. Abramović. Uočavajući sastavne elemente parkova i prepoznavajući ukrasne, prvenstveno drvenaste, vrste brzo je prolazilo vrijeme.  U opisu grada stoji: Opatija je centar turističkog kompleksa ispod Učke, koji se proteže od Preluka do Brseča. Neobično blaga i ugodna klima uvjetovana povoljnim položajem, jedan je od bitnih čimbenika njene atraktivnosti. Masiv Učke štiti Opatiju sa sjevera i zapada od prodora hladnih zračnih masa, a otoci Krk, Cres i Lošinj štite je sa istoka i juga od vjetrova sa otvorenog mora. Blaga klima utjecala je na stvaranje bujnog vegetacijskog pokrova koji je obogaćen interpoliranim egzotičnim biljem dokazuje harmoničnu spregu čovjeka i njegove mašte sa prirodnim datostima. Prostor je romantičnog ugođaja, humaniziran; služi čovjeku, za njega je osmišljen i rađen po njegovu mjerilu. Opatija je primjer znalačkog uklapanja arhitekture u pejsaž, štovanja vrijednosti krajobraza i ambijenta. Od malog ribarskog naselja sa benediktinskom opatijom i crkvicom Sv.Jakova koja se spominje još 1449. godine, Opatija je u rekordno kratkom vremenu pretvorena u mondeno zimovalište. 1844. riječki patricij Iginio Scarpa dao je sagraditi ljetnikovac - Villu Angiolinu, pa se ta godina smatra početkom opatijskog turizma. Istovremeno sa izgradnjom ville i hotela Kvarner (1882. do 1884.) izrađen je današnji centralni park Opatije.( http://www.parkovi-opatija.hr/parkovi.html) Opatijski parkovi (park Angiolina, park sv. Jakova i park Margarita) izuzetno su bogati različitim biljnim vrstama mediteranskog podneblja te smo na relativno malom prostoru vidjeli mnoštvo vrsta koje nemamo priliku vidjeti u kraju u kojemu živimo. U obilasku smo kratko ušli i u crkvu sv. Jakova, fotografirali se pored skulpture „Djevojka s galebom“ te se puni dojmova vratili kućama u kasnim večernjim satima.

Učenici 3. razreda, smjer šumarski tehničar


Srednja škola Otočac