Studenti Odjela za nastavničke studije u Gospiću, čija je mentorica doc. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, održali su kratke prezentacije o otkrićima glagoljskih hrvatskih rukopisa, posebice onih koji potječu s područja Gacke, Like i Krbave. Potom je profesor Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Josip Miletić održao zanimljivo predavanje o Vinodolskom zakoniku (1288.) u svjetlu obljetnica 730 godina od proglašenja Vinodolskog zakonika (1288.) i 175 godina od njegova prvotiska u Kolu (Ivan Mažuranić, 1843.).

Naglasio je kako su u ovaj najstariji hrvatski pravni dokument utkana za ono vrijeme napredna demokratska načela koja ga značajno izdvajaju od onodobne europske pravne prakse. U njemu su opširno razrađeni odnosi između krčkih knezova (budućih Frankopana) i kmetstva 9 vinodolskih općina u skladu s tadašnjim feudalnim potrebama, a posebno je zanimljivo što se naročito pazilo na prava žena! Nekoliko zakonskih odredbi rješava pitanja osobne i moralne zaštite žena propisivanjem oštrih kazni za prijestupnike, a ukinuto je i spaljivanje vještica. Vinodolski zakonik u tom je smislu vrlo aktualan kao primjer dobre prakse zaštite ženskih prava koja je cijeloj Europi toga doba mogla biti primjer.

Obilazak Gačanskog parka hrvatske memorije rezultirao je odličnom, čak natprosječnom interakcijom jer su studenti kroatistike postavljali brojna neuobičajena, ali vrsna pitanja i zapažanja, primjerice, zašto je jedno glagoljičko slovo udubljeno, a ostala ispupčena, zašto je jedno okrenuto naopako, zašto se jedno ponavlja, a drugo iskače iz redoslijeda, gdje se sve mogu pronaći informacije o tezi da je benediktinski samostan sv. Mikule u Otočcu bio povezan, čak ishodišno, s crkvom sv. Lucije u Jurandvoru (s Bašćanske ploče), kako se sve njeguje čakavština u Otočcu, što je još pisao Josip Barković, je li još živ Karlo Mirth…….!

Dan je okončan odlaskom u Dabar, mjesto gdje je u srednjem vijeku cvjetala kultura i pismenost, gdje su nastajali glagoljski rukopisi poput Borgiano Illyrico 5 i 6 i Dabarski brevijar, a mjesto koje je danas najugroženije naselje u Gackoj u smislu opstanka.

Događanja u sklopu Festivala znanosti u Otočcu organizirali su Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru i Srednja škola Otočac uz potporu Grada Otočca, TZG Otočca, GPOU-a, DVD-a Otočac i MO Dabar.

M.K.G.

Foto: Antoni Dujmović