Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.

U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.