Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljiva, onečišćenja zraka, tla i voda te kiselih kiša. Na svjetskoj razini gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika. Stoga održivo gospodarene šume ispunjavaju sve općekorisne funkcije i proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica.

U Hrvatskoj nema straha od nestanka šuma jer se njima i šumskim zemljištem gospodari održivo na temelju šumskogospodarskih osnova područja koje se donose za 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. Zbog toga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 % kopnene površine države, a njihova glavna odlika je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor neke su od vrsta koje čine hrvatske šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, a sve one imaju šumara s iskustvom prethodnika stečenim u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.

Promotivne videozapise Međunarodnog dana šuma možete pogledati na ovim poveznicama:

https://www.youtube.com/watch?v=1GnFpGVCbQA

https://www.youtube.com/watch?v=NJm2jV2CE5E&t=8s.