Srednja škola Otočac

Stigavši u Opatiju imali smo kratko vrijeme za okrepu uz dogovoreno mjesto sastanka ispod stabla velecvjetne magnolije koja je bila prva ukrasna vrsta koju smo uočili u razgledavanju parkova grada Opatije. Uočavajući sastavne elemente parkova i prepoznajući ukrasne vrste, prvenstveno drvenaste, brzo je prolazilo vrijeme. U opisu grada stoji: „Opatija je centar turističkog kompleksa ispod Učke, koji se proteže od Preluka do Brseča. Neobično blaga i ugodna klima, uvjetovana povoljnim položajem, jedan je od bitnih čimbenika njene atraktivnosti. Masiv Učke štiti Opatiju sa sjevera i zapada od prodora hladnih zračnih masa, a otoci Krk, Cres i Lošinj štite je s istoka i juga od vjetrova s otvorenog mora. Blaga klima utjecala je na stvaranje bujnoga vegetacijskog pokrova koji, obogaćen interpoliranim egzotičnim biljem, dokazuje harmoničnu spregu čovjeka i njegove mašte s prirodnim datostima. Prostor je romantičnog ugođaja, humaniziran; služi čovjeku, za njega je osmišljen i rađen po njegovu mjerilu. Opatija je primjer znalačkog uklapanja arhitekture u pejzaž, štovanja vrijednosti krajobraza i ambijenta. Od maloga ribarskog naselja s benediktinskom opatijom i crkvicom sv. Jakova koja se spominje još 1449. godine, Opatija je u rekordno kratkom vremenu pretvorena u mondeno zimovalište. Godine 1844. riječki patricij Iginio Scarpa dao je sagraditi ljetnikovac - Villu Angiolinu pa se ta godina smatra početkom opatijskog turizma. Istovremeno s izgradnjom vile i hotela Kvarner (od 1882. do 1884.) izrađen je današnji centralni park Opatije.“ (preuzeto s poveznice: http://www.parkovi-opatija.hr/parkovi.html) Opatijski parkovi (Park Angiolina, Park sv. Jakova i Park Margarita) iznimno su bogati različitim biljnim vrstama mediteranskog podneblja te smo na relativno malom prostoru vidjeli mnoštvo vrsta koje nemamo priliku vidjeti u kraju u kojem živimo. U obilasku smo kratko ušli i u crkvu sv. Jakova, fotografirali se i krenuli prema Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Tamo smo razgledavali okolni vrt u kojem se nalaze vrste koje smo upoznali u teoriji i unutrašnjost muzeja. Na ulazu u muzej vidjeli smo ostatke i otiske praživotinja. Malo dalje imali smo priliku vidjeti modele različitih vrsta kukaca, morskih životinja i šumskih životinja. Nastavnici su nam o tim vrstama pobliže govorili te pomogli da ih zapamtimo. Muzej na nekoliko mjesta nudi i interaktivne sadržaje i kvizove u kojima smo okušali svoje prethodno i tada stečeno znanje. Nakon razgleda imali smo slobodno vrijeme za upoznavanje Rijeke te smo se kući vratili u večernjim satima.

Davor Rajković i Kristijan Mudrovčić, III. razred smjera šumarski tehničar

Stigavši u Opatiju imali smo kratko vrijeme za okrepu uz dogovoreno mjesto sastanka ispod stabla velecvjetne magnolije koja je bila prva ukrasna vrsta koju smo uočili u razgledavanju parkova grada Opatije. Uočavajući sastavne elemente parkova i prepoznajući ukrasne vrste, prvenstveno drvenaste, brzo je prolazilo vrijeme. U opisu grada stoji: „Opatija je centar turističkog kompleksa ispod Učke, koji se proteže od Preluka do Brseča. Neobično blaga i ugodna klima, uvjetovana povoljnim položajem, jedan je od bitnih čimbenika njene atraktivnosti. Masiv Učke štiti Opatiju sa sjevera i zapada od prodora hladnih zračnih masa, a otoci Krk, Cres i Lošinj štite je s istoka i juga od vjetrova s otvorenog mora. Blaga klima utjecala je na stvaranje bujnoga vegetacijskog pokrova koji, obogaćen interpoliranim egzotičnim biljem, dokazuje harmoničnu spregu čovjeka i njegove mašte s prirodnim datostima. Prostor je romantičnog ugođaja, humaniziran; služi čovjeku, za njega je osmišljen i rađen po njegovu mjerilu. Opatija je primjer znalačkog uklapanja arhitekture u pejzaž, štovanja vrijednosti krajobraza i ambijenta. Od maloga ribarskog naselja s benediktinskom opatijom i crkvicom sv. Jakova koja se spominje još 1449. godine, Opatija je u rekordno kratkom vremenu pretvorena u mondeno zimovalište. Godine 1844. riječki patricij Iginio Scarpa dao je sagraditi ljetnikovac - Villu Angiolinu pa se ta godina smatra početkom opatijskog turizma. Istovremeno s izgradnjom vile i hotela Kvarner (od 1882. do 1884.) izrađen je današnji centralni park Opatije.“ (preuzeto s poveznice: http://www.parkovi-opatija.hr/parkovi.html) Opatijski parkovi (Park Angiolina, Park sv. Jakova i Park Margarita) iznimno su bogati različitim biljnim vrstama mediteranskog podneblja te smo na relativno malom prostoru vidjeli mnoštvo vrsta koje nemamo priliku vidjeti u kraju u kojem živimo. U obilasku smo kratko ušli i u crkvu sv. Jakova, fotografirali se i krenuli prema Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Tamo smo razgledavali okolni vrt u kojem se nalaze vrste koje smo upoznali u teoriji i unutrašnjost muzeja. Na ulazu u muzej vidjeli smo ostatke i otiske praživotinja. Malo dalje imali smo priliku vidjeti modele različitih vrsta kukaca, morskih životinja i šumskih životinja. Nastavnici su nam o tim vrstama pobliže govorili te pomogli da ih zapamtimo. Muzej na nekoliko mjesta nudi i interaktivne sadržaje i kvizove u kojima smo okušali svoje prethodno i tada stečeno znanje. Nakon razgleda imali smo slobodno vrijeme za upoznavanje Rijeke te smo se kući vratili u večernjim satima.

Davor Rajković i Kristijan Mudrovčić, III. razred smjera šumarski tehničar