preskoči na sadržaj

Srednja škola Otočac

Login
Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Na Festivalu znanosti 2016. u Otočcu
Autor: Administrator , 24. 4. 2016.

Učenici i profesori naše škole pratili su program drugog, trećeg i četvrtog dana Festivala znanosti 2016. u Otočcu čiji je organizator doc.dr. Jasminka Brala-Mudrovčić s Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru.

 


Program drugog dana Festivala znanosti, 21. travnja 2016., pratili su učenici 1., 2., 3. i 4. razreda zanimanja ekonomist, 3. razreda prodavač te nekoliko učenika iz 3. razreda strojobravar. Prijepodnevni program odvijao se u Gačanskom parku hrvatske memorije, a uvodnu riječ imale su studentice Odjela za nastavničke studije u Gospiću Zadarskog sveučilišta koje su govorile o Festivalu znanosti, čija je ovogodišnja tema „Znanost i umjetnost“, te su ukratko predstavile Gačanski park kao tematsku okosnicu festivalskih događanja.

Zatim nas je prof. Manja Kostelac-Gomerčić provela kroz Gačanski park, a ta je šetnja bila hod kroz vrijeme sve od 9. pa do 21. stoljeća. Zapravo, ovaj park je „knjiga u kamenu“ i povijesno-kulturološki vremeplov. Svako povijesno razdoblje obilježeno je jednom ili više skulptura od pazinskoga kamena, a ukupno ih je 32.

Na svakom kubusu je neka znamenita osoba, važna za lokalnu i nacionalnu povijest, neki događaj ili pojam od izuzetna značaja. Čuli smo brojne zanimljivosti, a jedna od njih je i ta da su neke znamenite osobe upravo u Gačanskome parku dobile svoju prvu skulpturu. Za neke povijesne ličnosti nema nikakvih podataka o njihovu izgledu, pa je sve bilo prepušteno imaginaciji samih umjetnika skulptora.

Zanimljivo je i to da svaka kamena skulptura nosi jedno glagoljsko slovo te je Park u cjelinu, osim povijesnom kronologijom, povezan i hrvatskom glagoljicom (30 slova glagoljičke azbuke). To pismo je obilježilo hrvatsku povijest, a malo je poznato da su i u Gackoj u 14. i 15. stoljeću nastali neki važni glagoljički rukopisi (Borgio Illyrico 5 i 6, Dabarski brevijar, Kolunićev zbornik).

Moramo znati da je sve krenulo od kneza Borne (na prvom kubusu), a posljednja skulptura predstavlja grb grada Otočca. Za ovaj projekt, tj. izgradnju Parka, zaslužne su četiri međunarodne kiparske kolonije koje je organizirala Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke (idejni tvorac ideje Gačanskoga parka), a sam Park blagoslovio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Otočac je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj, ako ne i jedini, koji ima spomenički park ovakve cjelovitosti i izražajnosti.

I tako je proteklo predavanje koje je trajalo cijeli školski sat, a zbog zanimljivosti pomislili smo da je trajalo puno manje. Sve informacije učenici su vrlo dobro zapamtili što je pokazao i završni Kviz znanja. Nakon predavanja studentice su postavljale pitanja, a učenici odgovarali. Najbrži točni odgovori nagrađeni su simboličnim darovima – školskim priborom kao uspomenom na ovo druženje. 

Nakon razgledavanja Gačanskog parka hrvatske memorije, uputili smo se u veliku dvoranu  DVD-a koja je bila sasvim popunjena.  Predavanje je imao dr. sc. Joso Brajković, predsjednik HGK Županijske komore Otočac i potpredsjednik Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke. Tema predavanja bilo je „Gospodarsko značenje kulturnih dobara u turističkoj djelatnosti Otočca i Gacke“.

Doznali smo da se od kulturnih dobara u jednoj sredini (a regija Gacka ih je prepuna – i pokretnih i nepokretnih materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara) ne ostvaruje izravna, nego indirektna korist. Poduzetništvo podrazumijeva profit i brz povrat novca, a toga u gospodarskim djelatnostima koje se temelje na kulturnoj ponudi nema. Međutim, obnovom kulturnih dobara ostvaruje se trajna vrijednost i otvara tržište za druge djelatnosti, prije svega u turizmu jer će svaki turist ići pogledati upravo kulturnu baštinu.

Posebno nas se dojmila konstatacija dr. Brajkovića kako smo neinformirani i skloni podcjenjivati lokalna kulturna dobra (primjerice, baština Arupiuma i mitreja iz rimskog vremena slična je Saloni! Ili, na području Ramljana raste gljiva koja se može naći još samo u Japanu i Novom Zelandu, itd.). Tako često gostu koji dođe u Gacku kažemo rezignirano (i netočno): „Ma nema kod nas ništa zanimljivo!“ A ima puno toga i gostu se mogu ponuditi tri dana potpuno ispunjena obilascima atraktivnih i zanimljivih lokacija.

Drugi dan Festivala znanosti završio je prezentacijom torte Frankopan, gastronomskog i kulturno-turističkog proizvoda Crikvenice, te degustacijom slatkih „frankopanskih“ zalogaja. Cilj prezentacije ove torte bio je pokazati kako se na nekoj temi iz kulturne baštine može graditi cjelovita turistička ponuda (konkretno na nekadašnjim vladarima Gacke, moćnim hrvatskim plemićima Frankopanima).

 

Katarina Vukelić/Katarina Furlan, II. ekon.

Fotografije: Ivan Krznarić, II. ekon.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju